Knjiga fraza

bs Aktivnosti na godišnjem odmoru   »   he ‫פעילויות בחופשה‬

48 [četrdeset i osam]

Aktivnosti na godišnjem odmoru

Aktivnosti na godišnjem odmoru

‫48 [ארבעים ושמונה]‬

48 [arba\'im ushmoneh]

‫פעילויות בחופשה‬

[pe'eyluyot b'xufshah]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Je li plaža čista? ‫הא---ח-ף -קי?‬ ‫האם החוף נקי?‬ ‫-א- ה-ו- נ-י-‬ --------------- ‫האם החוף נקי?‬ 0
h-'im---x----aq-? ha'im haxof naqi? h-'-m h-x-f n-q-? ----------------- ha'im haxof naqi?
Može li se tamo kupati? ‫א----לשח-- ש--‬ ‫אפשר לשחות שם?‬ ‫-פ-ר ל-ח-ת ש-?- ---------------- ‫אפשר לשחות שם?‬ 0
e-shar -i--xot-s--m? efshar lissxot sham? e-s-a- l-s-x-t s-a-? -------------------- efshar lissxot sham?
Nije li opasno tamo se kupati? ‫ל---סוכן ---ו--ש-?‬ ‫לא מסוכן לשחות שם?‬ ‫-א מ-ו-ן ל-ח-ת ש-?- -------------------- ‫לא מסוכן לשחות שם?‬ 0
lo----ukan-lis-x-t----m? lo mesukan lissxot sham? l- m-s-k-n l-s-x-t s-a-? ------------------------ lo mesukan lissxot sham?
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? ‫---ר לש-ו----ן-ש-שי-?‬ ‫אפשר לשכור כאן שמשיה?‬ ‫-פ-ר ל-כ-ר כ-ן ש-ש-ה-‬ ----------------------- ‫אפשר לשכור כאן שמשיה?‬ 0
efsh------skor--a'n shi--hia-? efshar lisskor ka'n shimshiah? e-s-a- l-s-k-r k-'- s-i-s-i-h- ------------------------------ efshar lisskor ka'n shimshiah?
Može li se ovdje iznajmiti ležaljka? ‫אפשר-לשכ-----ן -סא --ף-‬ ‫אפשר לשכור כאן כסא חוף?‬ ‫-פ-ר ל-כ-ר כ-ן כ-א ח-ף-‬ ------------------------- ‫אפשר לשכור כאן כסא חוף?‬ 0
efsh-r-l-ss-or --'- ---e-x-f? efshar lisskor ka'n kise xof? e-s-a- l-s-k-r k-'- k-s- x-f- ----------------------------- efshar lisskor ka'n kise xof?
Može li se ovdje iznajmiti čamac? ‫-פ-ר לשכו---א--ס----‬ ‫אפשר לשכור כאן סירה?‬ ‫-פ-ר ל-כ-ר כ-ן ס-ר-?- ---------------------- ‫אפשר לשכור כאן סירה?‬ 0
efsh-r l--skor--a-- --ra-? efshar lisskor ka'n sirah? e-s-a- l-s-k-r k-'- s-r-h- -------------------------- efshar lisskor ka'n sirah?
Ja bih rado surfao / surfala. ‫הי-ת---מ- /-- לג--ש-‬ ‫הייתי שמח / ה לגלוש.‬ ‫-י-ת- ש-ח / ה ל-ל-ש-‬ ---------------------- ‫הייתי שמח / ה לגלוש.‬ 0
ha-t------eax--sme----l---osh. haiti ssameax/ssmexah liglosh. h-i-i s-a-e-x-s-m-x-h l-g-o-h- ------------------------------ haiti ssameax/ssmexah liglosh.
Ja bih rado ronio / ronila. ‫----- שמח-/ - ל--ו--‬ ‫הייתי שמח / ה לצלול.‬ ‫-י-ת- ש-ח / ה ל-ל-ל-‬ ---------------------- ‫הייתי שמח / ה לצלול.‬ 0
ha--i ss--ea---smexa---i---ol. haiti ssameax/ssmexah litslol. h-i-i s-a-e-x-s-m-x-h l-t-l-l- ------------------------------ haiti ssameax/ssmexah litslol.
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. ‫ה--תי ב-מחה---שה ----מי-.‬ ‫הייתי בשמחה עושה סקי מים.‬ ‫-י-ת- ב-מ-ה ע-ש- ס-י מ-ם-‬ --------------------------- ‫הייתי בשמחה עושה סקי מים.‬ 0
h--ti -e---m-a--o--e----sa--s-i--a-m. haiti bessimxah osseh/ossah sqi maim. h-i-i b-s-i-x-h o-s-h-o-s-h s-i m-i-. ------------------------------------- haiti bessimxah osseh/ossah sqi maim.
Može li se iznajmiti daska za surfanje? ‫א--ר ----- גלש--‬ ‫אפשר לשכור גלשן?‬ ‫-פ-ר ל-כ-ר ג-ש-?- ------------------ ‫אפשר לשכור גלשן?‬ 0
e----r---ss-or ga----n? efshar lisskor galshan? e-s-a- l-s-k-r g-l-h-n- ----------------------- efshar lisskor galshan?
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? ‫אפ---ל--ו- ------לי-ה-‬ ‫אפשר לשכור ציוד צלילה?‬ ‫-פ-ר ל-כ-ר צ-ו- צ-י-ה-‬ ------------------------ ‫אפשר לשכור ציוד צלילה?‬ 0
efshar -i--k-- tsi-----li-ah? efshar lisskor tsiud tslilah? e-s-a- l-s-k-r t-i-d t-l-l-h- ----------------------------- efshar lisskor tsiud tslilah?
Mogu li se iznajmiti vodene skije? ‫-----לש-ו---גלשי-מי-?‬ ‫אפשר לשכור מגלשי מים?‬ ‫-פ-ר ל-כ-ר מ-ל-י מ-ם-‬ ----------------------- ‫אפשר לשכור מגלשי מים?‬ 0
ef-h-r l---k-r m---------m-im? efshar lisskor migleshey maim? e-s-a- l-s-k-r m-g-e-h-y m-i-? ------------------------------ efshar lisskor migleshey maim?
Ja sam tek početnik. ‫א-- מת----‬ ‫אני מתחיל.‬ ‫-נ- מ-ח-ל-‬ ------------ ‫אני מתחיל.‬ 0
a-i-mat---. ani matxil. a-i m-t-i-. ----------- ani matxil.
Ja sam prosječno dobar / dobra. ‫-ני--י--נ--‬ ‫אני בינוני.‬ ‫-נ- ב-נ-נ-.- ------------- ‫אני בינוני.‬ 0
a-- b--noni. ani beynoni. a-i b-y-o-i- ------------ ani beynoni.
Snalazim se već s tim. ‫-ש-לי ניס--ן.‬ ‫יש לי ניסיון.‬ ‫-ש ל- נ-ס-ו-.- --------------- ‫יש לי ניסיון.‬ 0
ye-- li--i-ayo-. yesh li nisayon. y-s- l- n-s-y-n- ---------------- yesh li nisayon.
Gdje je ski lift? ‫---- -מצאת --לית -סקי-‬ ‫היכן נמצאת מעלית הסקי?‬ ‫-י-ן נ-צ-ת מ-ל-ת ה-ק-?- ------------------------ ‫היכן נמצאת מעלית הסקי?‬ 0
he--ha---i---e'- ------t -asqi? heykhan nimtse't ma'alit hasqi? h-y-h-n n-m-s-'- m-'-l-t h-s-i- ------------------------------- heykhan nimtse't ma'alit hasqi?
Imaš li sa sobom skije? ‫-אם ----י-ך -גל-י ----‬ ‫האם יש איתך מגלשי סקי?‬ ‫-א- י- א-ת- מ-ל-י ס-י-‬ ------------------------ ‫האם יש איתך מגלשי סקי?‬ 0
ha-im-y--h----h--mi---shey----? ha'im yesh itkha migleshey sqi? h-'-m y-s- i-k-a m-g-e-h-y s-i- ------------------------------- ha'im yesh itkha migleshey sqi?
Imaš li obuću za skijanje tu? ‫האם--- -ית- --לי -ק-?‬ ‫האם יש איתך נעלי סקי?‬ ‫-א- י- א-ת- נ-ל- ס-י-‬ ----------------------- ‫האם יש איתך נעלי סקי?‬ 0
ha'im----h itk-a na--l---sqi? ha'im yesh itkha na'aley sqi? h-'-m y-s- i-k-a n-'-l-y s-i- ----------------------------- ha'im yesh itkha na'aley sqi?

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kada se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se takođe mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.
Da li ste to znali?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azerbejdžanskim jezikom. To je maternji ili drugi jezik za više od 80 miliona ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Evropu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra osnovom današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je takođe aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je tačno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.