Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   no På restaurant 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [trettito]

På restaurant 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. En-----j-- p-mme- frit-s-m-d k-t-h-p. E_ p______ p_____ f_____ m__ k_______ E- p-r-j-n p-m-e- f-i-e- m-d k-t-h-p- ------------------------------------- En porsjon pommes frites med ketchup. 0
I dvaput s majonezom. O- to--e--maj-n--. O_ t_ m__ m_______ O- t- m-d m-j-n-s- ------------------ Og to med majones. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. O--tre --i-l-ø-----m-d-s-nn--. O_ t__ g__________ m__ s______ O- t-e g-i-l-ø-s-r m-d s-n-e-. ------------------------------ Og tre grillpølser med sennep. 0
Kakvo povrće imate? Hv--sl--s grø-n--k-- --r-dere? H__ s____ g_________ h__ d____ H-a s-a-s g-ø-n-a-e- h-r d-r-? ------------------------------ Hva slags grønnsaker har dere? 0
Imate li graha? H----er- b----r? H__ d___ b______ H-r d-r- b-n-e-? ---------------- Har dere bønner? 0
Imate li cvjetače? Ha- --r- -----å-? H__ d___ b_______ H-r d-r- b-o-k-l- ----------------- Har dere blomkål? 0
Ja rado jedem kukuruz. Je--l--e---ai-. J__ l____ m____ J-g l-k-r m-i-. --------------- Jeg liker mais. 0
Ja rado jedem krastavce. J-- --ker--gur-. J__ l____ a_____ J-g l-k-r a-u-k- ---------------- Jeg liker agurk. 0
Ja rado jedem rajčice. Jeg-l-k-r-tom-te-. J__ l____ t_______ J-g l-k-r t-m-t-r- ------------------ Jeg liker tomater. 0
Jedete li i Vi rado poriluk? L-----du-og----u-----k? L____ d_ o___ p________ L-k-r d- o-s- p-r-e-ø-? ----------------------- Liker du også purreløk? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? L-ker-----g-- surkå-? L____ d_ o___ s______ L-k-r d- o-s- s-r-å-? --------------------- Liker du også surkål? 0
Jedete li Vi rado i leću? Like---u også---n-er? L____ d_ o___ l______ L-k-r d- o-s- l-n-e-? --------------------- Liker du også linser? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? Spi--- d- gje-----ul--tter? S_____ d_ g_____ g_________ S-i-e- d- g-e-n- g-l-ø-t-r- --------------------------- Spiser du gjerne gulrøtter? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? S-i--r -u --erne-brok-ol-? S_____ d_ g_____ b________ S-i-e- d- g-e-n- b-o-k-l-? -------------------------- Spiser du gjerne brokkoli? 0
Jedeš li i ti rado papriku? Spi-----u g--rne--a-----? S_____ d_ g_____ p_______ S-i-e- d- g-e-n- p-p-i-a- ------------------------- Spiser du gjerne paprika? 0
Ja ne volim luk. J-g -i-er ---e -øk. J__ l____ i___ l___ J-g l-k-r i-k- l-k- ------------------- Jeg liker ikke løk. 0
Ja ne volim masline. J-g-liker-i--e----v-n. J__ l____ i___ o______ J-g l-k-r i-k- o-i-e-. ---------------------- Jeg liker ikke oliven. 0
Ja ne volim gljive. Jeg-----r----------. J__ l____ i___ s____ J-g l-k-r i-k- s-p-. -------------------- Jeg liker ikke sopp. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!