Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   bg Осведомяване за пътя

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [четирийсет]

40 [chetiriyset]

Осведомяване за пътя

Osvedomyavane za pytya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Oprostite! И--инет-! И________ И-в-н-т-! --------- Извинете! 0
I-vine-e! I________ I-v-n-t-! --------- Izvinete!
Možete li mi pomoći? М--ет--ли-да м---о----е--? М_____ л_ д_ м_ п_________ М-ж-т- л- д- м- п-м-г-е-е- -------------------------- Можете ли да ми помогнете? 0
Mo-h--- -i d--mi p-mog---e? M______ l_ d_ m_ p_________ M-z-e-e l- d- m- p-m-g-e-e- --------------------------- Mozhete li da mi pomognete?
Gdje ovdje ima dobar restoran? К-д- им---ук-----р ре-торант? К___ и__ т__ д____ р_________ К-д- и-а т-к д-б-р р-с-о-а-т- ----------------------------- Къде има тук добър ресторант? 0
Kyde -ma -u- do-y---e-torant? K___ i__ t__ d____ r_________ K-d- i-a t-k d-b-r r-s-o-a-t- ----------------------------- Kyde ima tuk dobyr restorant?
Idite lijevo iza ugla. Зави-т--н-л--- з----гъл-. З______ н_____ з__ ъ_____ З-в-й-е н-л-в- з-д ъ-ъ-а- ------------------------- Завийте наляво зад ъгъла. 0
Z--iy-e-----avo-zad-y-y--. Z______ n______ z__ y_____ Z-v-y-e n-l-a-o z-d y-y-a- -------------------------- Zaviyte nalyavo zad ygyla.
Zatim idite pravo jedan dio puta. В-----е -ле---ова н--р---. В______ с___ т___ н_______ В-р-е-е с-е- т-в- н-п-а-о- -------------------------- Вървете след това направо. 0
Vy--et- sle- tova -apra-o. V______ s___ t___ n_______ V-r-e-e s-e- t-v- n-p-a-o- -------------------------- Vyrvete sled tova napravo.
Zatim idite sto metara udesno. Пос-----о-ълж--- --о-ме--а на--с-о. П____ п_________ с__ м____ н_______ П-с-е п-о-ъ-ж-т- с-о м-т-а н-д-с-о- ----------------------------------- После продължете сто метра надясно. 0
Pos-e -r-d-lz--te-s-o-met-a-n----s-o. P____ p__________ s__ m____ n________ P-s-e p-o-y-z-e-e s-o m-t-a n-d-a-n-. ------------------------------------- Posle prodylzhete sto metra nadyasno.
Možete također uzeti autobus. М--ете-д- в---ет- и а-то--с. М_____ д_ в______ и а_______ М-ж-т- д- в-е-е-е и а-т-б-с- ---------------------------- Можете да вземете и автобус. 0
M----t- ----zem-t- i avto-u-. M______ d_ v______ i a_______ M-z-e-e d- v-e-e-e i a-t-b-s- ----------------------------- Mozhete da vzemete i avtobus.
Možete također uzeti tramvaj. Може-е-д--в-ем----- тр---а-. М_____ д_ в______ и т_______ М-ж-т- д- в-е-е-е и т-а-в-й- ---------------------------- Можете да вземете и трамвай. 0
Mo-het- d- v----te------mva-. M______ d_ v______ i t_______ M-z-e-e d- v-e-e-e i t-a-v-y- ----------------------------- Mozhete da vzemete i tramvay.
Možete također jednostavno voziti za mnom. М--ет- и -а--а-а-е -------н. М_____ и д_ к_____ с___ м___ М-ж-т- и д- к-р-т- с-е- м-н- ---------------------------- Можете и да карате след мен. 0
Moz--t--- ----arate-sle- -en. M______ i d_ k_____ s___ m___ M-z-e-e i d- k-r-t- s-e- m-n- ----------------------------- Mozhete i da karate sled men.
Kako da dođem do nogometnog stadiona? К-к-да ---гн--д----т-----я----д-он? К__ д_ с_____ д_ ф________ с_______ К-к д- с-и-н- д- ф-т-о-н-я с-а-и-н- ----------------------------------- Как да стигна до футболния стадион? 0
Ka-------ign- d- --t--ln-y- s--d-o-? K__ d_ s_____ d_ f_________ s_______ K-k d- s-i-n- d- f-t-o-n-y- s-a-i-n- ------------------------------------ Kak da stigna do futbolniya stadion?
Pređite most! Пр---ч-т----ста! П________ м_____ П-е-е-е-е м-с-а- ---------------- Пресечете моста! 0
Pr----hete --s--! P_________ m_____ P-e-e-h-t- m-s-a- ----------------- Presechete mosta!
Vozite kroz tunel! К--ай---п--- т---ла! К______ п___ т______ К-р-й-е п-е- т-н-л-! -------------------- Карайте през тунела! 0
K---y------z t---la! K______ p___ t______ K-r-y-e p-e- t-n-l-! -------------------- Karayte prez tunela!
Vozite do trećeg semafora. Ка-а-т---о ---ти- с---оф-р. К______ д_ т_____ с________ К-р-й-е д- т-е-и- с-е-о-а-. --------------------------- Карайте до третия светофар. 0
Ka----- ----r-ti----vetofa-. K______ d_ t______ s________ K-r-y-e d- t-e-i-a s-e-o-a-. ---------------------------- Karayte do tretiya svetofar.
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. С-е--това --------п---ърв--------а-на--сно. С___ т___ з______ п_ п______ у____ н_______ С-е- т-в- з-в-й-е п- п-р-а-а у-и-а н-д-с-о- ------------------------------------------- След това завийте по първата улица надясно. 0
S-ed-t--- zavi-te -o -yr-at- u--t-a--a--asn-. S___ t___ z______ p_ p______ u_____ n________ S-e- t-v- z-v-y-e p- p-r-a-a u-i-s- n-d-a-n-. --------------------------------------------- Sled tova zaviyte po pyrvata ulitsa nadyasno.
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. По-----а-айте нап-а-о -р---след-а-о---к-ъс-ови-е. П____ к______ н______ п___ с_________ к__________ П-с-е к-р-й-е н-п-а-о п-е- с-е-в-щ-т- к-ъ-т-в-щ-. ------------------------------------------------- После карайте направо през следващото кръстовище. 0
P-sle k-r--te --prav- --ez----dva-hc-o-o-k----ovishche. P____ k______ n______ p___ s____________ k_____________ P-s-e k-r-y-e n-p-a-o p-e- s-e-v-s-c-o-o k-y-t-v-s-c-e- ------------------------------------------------------- Posle karayte napravo prez sledvashchoto krystovishche.
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Из------- --- да--тиг-а -о-л--и---о? И________ к__ д_ с_____ д_ л________ И-в-н-т-, к-к д- с-и-н- д- л-т-щ-т-? ------------------------------------ Извинете, как да стигна до летището? 0
Iz-i-e--,-k-k-da-sti--- do l---shc---o? I________ k__ d_ s_____ d_ l___________ I-v-n-t-, k-k d- s-i-n- d- l-t-s-c-e-o- --------------------------------------- Izvinete, kak da stigna do letishcheto?
Najbolje je da uzmete metro. Н---д--р----е--т--ме--о--. Н________ в______ м_______ Н-й-д-б-е в-е-е-е м-т-о-о- -------------------------- Най-добре вземете метрото. 0
N-y----re-vzeme-e-m-tr-to. N________ v______ m_______ N-y-d-b-e v-e-e-e m-t-o-o- -------------------------- Nay-dobre vzemete metroto.
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. П-т-в-----п----о ---по-лед-ат- --ирка. П________ п_____ д_ п_________ с______ П-т-в-й-е п-о-т- д- п-с-е-н-т- с-и-к-. -------------------------------------- Пътувайте просто до последната спирка. 0
Py-uv---e -r-s----o-pos-edna---s---ka. P________ p_____ d_ p_________ s______ P-t-v-y-e p-o-t- d- p-s-e-n-t- s-i-k-. -------------------------------------- Pytuvayte prosto do poslednata spirka.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!