Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   mk Минато време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осумдесет и три]

83 [osoomdyesyet i tri]

Минато време 3

Minato vryemye 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
telefonirati т-л---нира т_________ т-л-ф-н-р- ---------- телефонира 0
tyelye--n-ra t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
Telefonirao / telefonirala sam. Ј---те--фон-рав. Ј__ т___________ Ј-с т-л-ф-н-р-в- ---------------- Јас телефонирав. 0
Јa---yel-e--ni-a-. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Јас цел---р--е т--е---ира-. Ј__ ц___ в____ т___________ Ј-с ц-л- в-е-е т-л-ф-н-р-в- --------------------------- Јас цело време телефонирав. 0
Ј-----y-lo vry--y- ---l---o-----. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
pitati п--шу-а п______ п-а-у-а ------- прашува 0
pra-h-ova p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Pitao / pitala sam. Ја--------. Ј__ п______ Ј-с п-а-а-. ----------- Јас прашав. 0
Јa---ra---v. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
Uvijek sam pitao / pitala. Ј-с --когаш-пр-ш----. Ј__ с______ п________ Ј-с с-к-г-ш п-а-у-а-. --------------------- Јас секогаш прашував. 0
Ј-s---e--g--sh p--sh-----. Ј__ s_________ p__________ Ј-s s-e-o-u-s- p-a-h-o-a-. -------------------------- Јas syekoguash prashoovav.
ispričati р-ска-ува р________ р-с-а-у-а --------- раскажува 0
r---aʐ-o-a r_________ r-s-a-o-v- ---------- raskaʐoova
Ispričao / ispričala sam. Ја--р-ск-ж-ва-. Ј__ р__________ Ј-с р-с-а-у-а-. --------------- Јас раскажував. 0
Ј-s-ra--a-o---v. Ј__ r___________ Ј-s r-s-a-o-v-v- ---------------- Јas raskaʐoovav.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Ј---ја р-ск-ж-в--е---- п-и-----. Ј__ ј_ р_______ ц_____ п________ Ј-с ј- р-с-а-а- ц-л-т- п-и-а-н-. -------------------------------- Јас ја раскажав целата приказна. 0
Ј-s-ј--ras-aʐav --yel-t- pri-azn-. Ј__ ј_ r_______ t_______ p________ Ј-s ј- r-s-a-a- t-y-l-t- p-i-a-n-. ---------------------------------- Јas јa raskaʐav tzyelata prikazna.
učiti учи у__ у-и --- учи 0
o--hi o____ o-c-i ----- oochi
Učio / učila sam. Ј----чев. Ј__ у____ Ј-с у-е-. --------- Јас учев. 0
Ј-s -o-h-ev. Ј__ o_______ Ј-s o-c-y-v- ------------ Јas oochyev.
Učio / učila sam cijelu večer. Ј-с--ч-в-ц--а-веч--. Ј__ у___ ц___ в_____ Ј-с у-е- ц-л- в-ч-р- -------------------- Јас учев цела вечер. 0
Ј-----chy-- tzye-------h-e-. Ј__ o______ t_____ v________ Ј-s o-c-y-v t-y-l- v-e-h-e-. ---------------------------- Јas oochyev tzyela vyechyer.
raditi ра-о-и р_____ р-б-т- ------ работи 0
ra-oti r_____ r-b-t- ------ raboti
Radio / radila sam. Ј----а-отев. Ј__ р_______ Ј-с р-б-т-в- ------------ Јас работев. 0
Јa--r---t--v. Ј__ r________ Ј-s r-b-t-e-. ------------- Јas rabotyev.
Radio / radila sam cijeli dan. Ј-с рабо--- ц------. Ј__ р______ ц__ д___ Ј-с р-б-т-в ц-л д-н- -------------------- Јас работев цел ден. 0
Јas -aboty-- -z----d---. Ј__ r_______ t____ d____ Ј-s r-b-t-e- t-y-l d-e-. ------------------------ Јas rabotyev tzyel dyen.
jesti јаде ј___ ј-д- ---- јаде 0
јadye ј____ ј-d-e ----- јadye
Jeo / jela sam. Ја- ј-д--. Ј__ ј_____ Ј-с ј-д-в- ---------- Јас јадев. 0
Ј------ye-. Ј__ ј______ Ј-s ј-d-e-. ----------- Јas јadyev.
Pojeo / pojela sam svu hranu. Ј-с----изе--- це--т-------е. Ј__ г_ и_____ ц_____ ј______ Ј-с г- и-е-о- ц-л-т- ј-д-њ-. ---------------------------- Јас го изедов целото јадење. 0
Јa- gu- -zy-d-v-t-ye-----јa---њy-. Ј__ g__ i______ t_______ ј________ Ј-s g-o i-y-d-v t-y-l-t- ј-d-e-y-. ---------------------------------- Јas guo izyedov tzyeloto јadyeњye.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!