Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   sq Transporti lokal publik

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [tridhjetёegjashtё]

Transporti lokal publik

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? K--ёsh-ё --a--o---i --t---si-? K_ ё____ s_______ i a_________ K- ё-h-ё s-a-i-n- i a-t-b-s-t- ------------------------------ Ku ёshtё stacioni i autobusit? 0
Koji autobus vozi u centar? C-l- aut--us -h-o- n--q--dёr? C___ a______ s____ n_ q______ C-l- a-t-b-s s-k-n n- q-n-ё-? ----------------------------- Cili autobus shkon nё qendёr? 0
Koju liniju moram uzeti? C-l-- l-njё ----------arr? C____ l____ d____ t_ m____ C-l-n l-n-ё d-h-t t- m-r-? -------------------------- Cilёn linjё duhet tё marr? 0
Moram li presjedati? A m- d-he--t- ----roj -u--b--? A m_ d____ t_ n______ a_______ A m- d-h-t t- n-ё-r-j a-t-b-s- ------------------------------ A mё duhet tё ndёrroj autobus? 0
Gdje moram presjesti? K- d--e- -ё n-ёr-o- --t--u-? K_ d____ t_ n______ a_______ K- d-h-t t- n-ё-r-j a-t-b-s- ---------------------------- Ku duhet tё ndёrroj autobus? 0
Koliko košta karta? S--ku------n-- ----t-? S_ k______ n__ b______ S- k-s-t-n n-ё b-l-t-? ---------------------- Sa kushton njё biletё? 0
Koliko stanica ima do centra? S---t----n--j--ё d-ri nё q---ёr? S_ s_______ j___ d___ n_ q______ S- s-a-i-n- j-n- d-r- n- q-n-ё-? -------------------------------- Sa stacione janё deri nё qendёr? 0
Morate ovdje izaći. Ju-d-h---t- zbri-------u. J_ d____ t_ z______ k____ J- d-h-t t- z-r-s-i k-t-. ------------------------- Ju duhet tё zbrisni kёtu. 0
Morate izaći nazad. Ju d-het--ё -b----i-m----a. J_ d____ t_ z______ m______ J- d-h-t t- z-r-s-i m-r-p-. --------------------------- Ju duhet tё zbrisni mbrapa. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. M----j----etё---j---pёr - --nu--. M______ t_____ v___ p__ 5 m______ M-t-o-a t-e-ё- v-e- p-r 5 m-n-t-. --------------------------------- Metroja tjetёr vjen pёr 5 minuta. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. T--mva-i t--t----------r-10 -i--t-. T_______ t_____ v___ p__ 1_ m______ T-a-v-j- t-e-ё- v-e- p-r 1- m-n-t-. ----------------------------------- Tramvaji tjetёr vjen pёr 10 minuta. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. A---b--- t-et-- -jen-pёr--5--inuta. A_______ t_____ v___ p__ 1_ m______ A-t-b-s- t-e-ё- v-e- p-r 1- m-n-t-. ----------------------------------- Autobusi tjetёr vjen pёr 15 minuta. 0
Kada vozi zadnji metro? K-r-ni----metroja-e --ndit? K__ n____ m______ e f______ K-r n-s-t m-t-o-a e f-n-i-? --------------------------- Kur niset metroja e fundit? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Kur n-s-t t-a-v--- i--undit? K__ n____ t_______ i f______ K-r n-s-t t-a-v-j- i f-n-i-? ---------------------------- Kur niset tramvaji i fundit? 0
Kada vozi zadnji autobus? Ku- ni-et----o---i-i -----t? K__ n____ a_______ i f______ K-r n-s-t a-t-b-s- i f-n-i-? ---------------------------- Kur niset autobusi i fundit? 0
Imate li voznu kartu? A---n- --ё-b-l-tё? A k___ n__ b______ A k-n- n-ё b-l-t-? ------------------ A keni njё biletё? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. Bi---ё- –-Jo---uk k--. B______ – J__ n__ k___ B-l-t-? – J-, n-k k-m- ---------------------- Biletё? – Jo, nuk kam. 0
Onda morate platiti kaznu. At-h-r- -u--t -ё-pa-uani ---bё. A______ d____ t_ p______ g_____ A-ё-e-ё d-h-t t- p-g-a-i g-o-ё- ------------------------------- Atёherё duhet tё paguani gjobё. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!