Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   he ‫תחבורה ציבורית‬

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

‫36 [שלושים ושש]‬

36 [shloshim w\'shesh]

‫תחבורה ציבורית‬

[taxburah tsibureyt]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? ‫-י-- --צא---חנת--אוטובו--‬ ‫היכן נמצאת תחנת האוטובוס?‬ ‫-י-ן נ-צ-ת ת-נ- ה-ו-ו-ו-?- --------------------------- ‫היכן נמצאת תחנת האוטובוס?‬ 0
heykhan-nimtse'- ---a--- h'---bus? heykhan nimtse't taxanat h'otobus? h-y-h-n n-m-s-'- t-x-n-t h-o-o-u-? ---------------------------------- heykhan nimtse't taxanat h'otobus?
Koji autobus vozi u centar? ‫-י-- א---ב-ס-נוסע ל-ר--?‬ ‫איזה אוטובוס נוסע למרכז?‬ ‫-י-ה א-ט-ב-ס נ-ס- ל-ר-ז-‬ -------------------------- ‫איזה אוטובוס נוסע למרכז?‬ 0
ey-e--h------s--os--a---me---z? eyzeh h'otobus nose'a l'merkaz? e-z-h h-o-o-u- n-s-'- l-m-r-a-? ------------------------------- eyzeh h'otobus nose'a l'merkaz?
Koju liniju moram uzeti? ‫-יז--ק- -----‬ ‫איזה קו לקחת?‬ ‫-י-ה ק- ל-ח-?- --------------- ‫איזה קו לקחת?‬ 0
e---h q------a--t? eyzeh qaw l'qaxat? e-z-h q-w l-q-x-t- ------------------ eyzeh qaw l'qaxat?
Moram li presjedati? ‫א-י---י--/-כה-לה-ל-- -ו-ו--ס---‬ ‫אני צריך / כה להחליף אוטובוסים?‬ ‫-נ- צ-י- / כ- ל-ח-י- א-ט-ב-ס-ם-‬ --------------------------------- ‫אני צריך / כה להחליף אוטובוסים?‬ 0
a-i-t-ari--/-s-rik-a- leh-xli---t--u---? ani tsarikh/tsarikhah lehaxlif otobusim? a-i t-a-i-h-t-a-i-h-h l-h-x-i- o-o-u-i-? ---------------------------------------- ani tsarikh/tsarikhah lehaxlif otobusim?
Gdje moram presjesti? ‫---ן אנ------- /-פ- -וטו--ס?‬ ‫היכן אני מחליף / פה אוטובוס?‬ ‫-י-ן א-י מ-ל-ף / פ- א-ט-ב-ס-‬ ------------------------------ ‫היכן אני מחליף / פה אוטובוס?‬ 0
h-ykh----n- m--l-f/---li-ah --o--s? heykhan ani maxlif/maxlifah otobus? h-y-h-n a-i m-x-i-/-a-l-f-h o-o-u-? ----------------------------------- heykhan ani maxlif/maxlifah otobus?
Koliko košta karta? ‫-------ה-כ--יס נ-י--?‬ ‫כמה עולה כרטיס נסיעה?‬ ‫-מ- ע-ל- כ-ט-ס נ-י-ה-‬ ----------------------- ‫כמה עולה כרטיס נסיעה?‬ 0
k-----ol-- kart----e---ah? kamah oleh kartis nesi'ah? k-m-h o-e- k-r-i- n-s-'-h- -------------------------- kamah oleh kartis nesi'ah?
Koliko stanica ima do centra? ‫כ---תח-ו- -ד-ל-רכז?‬ ‫כמה תחנות עד למרכז?‬ ‫-מ- ת-נ-ת ע- ל-ר-ז-‬ --------------------- ‫כמה תחנות עד למרכז?‬ 0
k-m-h-t--anot--d---mer--z? kamah taxanot ad lamerkaz? k-m-h t-x-n-t a- l-m-r-a-? -------------------------- kamah taxanot ad lamerkaz?
Morate ovdje izaći. ‫א- / ה----ך---- ל--ת כא--‬ ‫את / ה צריך / ה לרדת כאן.‬ ‫-ת / ה צ-י- / ה ל-ד- כ-ן-‬ --------------------------- ‫את / ה צריך / ה לרדת כאן.‬ 0
ata-----tsa----/--r-k--h --red-- ---n. atah/at tsarikh/tsrikhah laredet ka'n. a-a-/-t t-a-i-h-t-r-k-a- l-r-d-t k-'-. -------------------------------------- atah/at tsarikh/tsrikhah laredet ka'n.
Morate izaći nazad. ‫את-/ ה------/ --ל----בדלת-הא--רית-‬ ‫את / ה צריך / ה לרדת בדלת האחורית.‬ ‫-ת / ה צ-י- / ה ל-ד- ב-ל- ה-ח-ר-ת-‬ ------------------------------------ ‫את / ה צריך / ה לרדת בדלת האחורית.‬ 0
a-a--at--sa-i---t-ri-ha- l-re--t -ade-et -a'a-u-i-. atah/at tsarikh/tsrikhah laredet badelet ha'axurit. a-a-/-t t-a-i-h-t-r-k-a- l-r-d-t b-d-l-t h-'-x-r-t- --------------------------------------------------- atah/at tsarikh/tsrikhah laredet badelet ha'axurit.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. ‫-רכב- -ת--י- ה-א- --י-- בעוד-5 דקות.‬ ‫הרכבת התחתית הבאה מגיעה בעוד 5 דקות.‬ ‫-ר-ב- ה-ח-י- ה-א- מ-י-ה ב-ו- 5 ד-ו-.- -------------------------------------- ‫הרכבת התחתית הבאה מגיעה בעוד 5 דקות.‬ 0
ha-akeve----ta-t----ab--ah---gi'-h b'-d-5--aqot. harakevet hataxtit haba'ah megi'ah b'od 5 daqot. h-r-k-v-t h-t-x-i- h-b-'-h m-g-'-h b-o- 5 d-q-t- ------------------------------------------------ harakevet hataxtit haba'ah megi'ah b'od 5 daqot.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. ‫ה--ב- החשמלית---א--מ-י-ה -עוד-10 -ק-ת.‬ ‫הרכבת החשמלית הבאה מגיעה בעוד 10 דקות.‬ ‫-ר-ב- ה-ש-ל-ת ה-א- מ-י-ה ב-ו- 1- ד-ו-.- ---------------------------------------- ‫הרכבת החשמלית הבאה מגיעה בעוד 10 דקות.‬ 0
h-ra-ev-t h-xa---------a----h ---i--- -'-d 10 -----. harakevet haxashmalit haba'ah megi'ah b'od 10 daqot. h-r-k-v-t h-x-s-m-l-t h-b-'-h m-g-'-h b-o- 1- d-q-t- ---------------------------------------------------- harakevet haxashmalit haba'ah megi'ah b'od 10 daqot.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. ‫--ו-ובו- -בא מ-יע בעוד-15---ו--‬ ‫האוטובוס הבא מגיע בעוד 15 דקות.‬ ‫-א-ט-ב-ס ה-א מ-י- ב-ו- 1- ד-ו-.- --------------------------------- ‫האוטובוס הבא מגיע בעוד 15 דקות.‬ 0
ha'-t--us haba'- m--i-- --od--- -a---. ha'otovus haba'a megi'a b'od 15 daqot. h-'-t-v-s h-b-'- m-g-'- b-o- 1- d-q-t- -------------------------------------- ha'otovus haba'a megi'a b'od 15 daqot.
Kada vozi zadnji metro? ‫מת---ו-את הר--ת --חתית -א-ר-נ-?‬ ‫מתי יוצאת הרכבת התחתית האחרונה?‬ ‫-ת- י-צ-ת ה-כ-ת ה-ח-י- ה-ח-ו-ה-‬ --------------------------------- ‫מתי יוצאת הרכבת התחתית האחרונה?‬ 0
mata- -----'t--a---eve--h--a---t ha'----o-a-? matay yotse't harakevet hataxtit ha'axoronah? m-t-y y-t-e-t h-r-k-v-t h-t-x-i- h-'-x-r-n-h- --------------------------------------------- matay yotse't harakevet hataxtit ha'axoronah?
Kada vozi zadnji tramvaj? ‫מת- יוצאת ה--ב---ח----- -אחרונה?‬ ‫מתי יוצאת הרכבת החשמלית האחרונה?‬ ‫-ת- י-צ-ת ה-כ-ת ה-ש-ל-ת ה-ח-ו-ה-‬ ---------------------------------- ‫מתי יוצאת הרכבת החשמלית האחרונה?‬ 0
mat-- ----e'---a-a--v-- h---s-----t --'a-o-on-h? matay yotse't harakevet haxashmalit ha'axoronah? m-t-y y-t-e-t h-r-k-v-t h-x-s-m-l-t h-'-x-r-n-h- ------------------------------------------------ matay yotse't harakevet haxashmalit ha'axoronah?
Kada vozi zadnji autobus? ‫--- ---- הא-טו--ס -אחר--?‬ ‫מתי יוצא האוטובוס האחרון?‬ ‫-ת- י-צ- ה-ו-ו-ו- ה-ח-ו-?- --------------------------- ‫מתי יוצא האוטובוס האחרון?‬ 0
ma-ay-yot-----'o-o-us--a'ax----? matay yotse ha'otovus ha'axaron? m-t-y y-t-e h-'-t-v-s h-'-x-r-n- -------------------------------- matay yotse ha'otovus ha'axaron?
Imate li voznu kartu? ‫יש ל- כ-ט-- נ-י-ה-‬ ‫יש לך כרטיס נסיעה?‬ ‫-ש ל- כ-ט-ס נ-י-ה-‬ -------------------- ‫יש לך כרטיס נסיעה?‬ 0
yes--le----l-kh -a--i- --si--h? yesh lekha/lakh kartis nesi'ah? y-s- l-k-a-l-k- k-r-i- n-s-'-h- ------------------------------- yesh lekha/lakh kartis nesi'ah?
Voznu kartu? – Ne, nemam. ‫כרטי- ---ע-?----א, א---ל-.‬ ‫כרטיס נסיעה? – לא, אין לי.‬ ‫-ר-י- נ-י-ה- – ל-, א-ן ל-.- ---------------------------- ‫כרטיס נסיעה? – לא, אין לי.‬ 0
k----- ne-i-----–-lo,---- li. kartis nesi'ah? – lo, eyn li. k-r-i- n-s-'-h- – l-, e-n l-. ----------------------------- kartis nesi'ah? – lo, eyn li.
Onda morate platiti kaznu. ‫-ת-/---צרי- --כה ל--- קנ-.‬ ‫את / ה צריך / כה לשלם קנס.‬ ‫-ת / ה צ-י- / כ- ל-ל- ק-ס-‬ ---------------------------- ‫את / ה צריך / כה לשלם קנס.‬ 0
a-------tsari-h/-s-i-h-h-l'sha--------. atah/at tsarikh/tsrikhah l'shalem qnas. a-a-/-t t-a-i-h-t-r-k-a- l-s-a-e- q-a-. --------------------------------------- atah/at tsarikh/tsrikhah l'shalem qnas.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!