Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   be Грамадскі мясцовы транспарт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [трыццаць шэсць]

36 [trytstsats’ shests’]

Грамадскі мясцовы транспарт

[Gramadskі myastsovy transpart]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? Дз--знах---і-ца -ў--бусн---рып-н-к? Дзе знаходзіцца аўтобусны прыпынак? Д-е з-а-о-з-ц-а а-т-б-с-ы п-ы-ы-а-? ----------------------------------- Дзе знаходзіцца аўтобусны прыпынак? 0
D--------------t-- a----us-y -rypyn--? Dze znakhodzіtstsa autobusny prypynak? D-e z-a-h-d-і-s-s- a-t-b-s-y p-y-y-a-? -------------------------------------- Dze znakhodzіtstsa autobusny prypynak?
Koji autobus vozi u centar? Як---ўто--с-едз- --ц-н--? Які аўтобус едзе ў цэнтр? Я-і а-т-б-с е-з- ў ц-н-р- ------------------------- Які аўтобус едзе ў цэнтр? 0
Y-kі -u-ob-s y--z- u -sen--? Yakі autobus yedze u tsentr? Y-k- a-t-b-s y-d-e u t-e-t-? ---------------------------- Yakі autobus yedze u tsentr?
Koju liniju moram uzeti? Я-----а-шр--а- -----рэ-а -х---? Якім маршрутам мне трэба ехаць? Я-і- м-р-р-т-м м-е т-э-а е-а-ь- ------------------------------- Якім маршрутам мне трэба ехаць? 0
Ya----m--shru--- -n- t-e-a----hat-’? Yakіm marshrutam mne treba yekhats’? Y-k-m m-r-h-u-a- m-e t-e-a y-k-a-s-? ------------------------------------ Yakіm marshrutam mne treba yekhats’?
Moram li presjedati? Ц- т-э-а--н- р--іць-п-рас-дку? Ці трэба мне рабіць перасадку? Ц- т-э-а м-е р-б-ц- п-р-с-д-у- ------------------------------ Ці трэба мне рабіць перасадку? 0
Ts- --e-a---e ---іt-’-pe----d-u? Tsі treba mne rabіts’ perasadku? T-і t-e-a m-e r-b-t-’ p-r-s-d-u- -------------------------------- Tsі treba mne rabіts’ perasadku?
Gdje moram presjesti? Д-- м-- р-б--ь----асадк-? Дзе мне рабіць перасадку? Д-е м-е р-б-ц- п-р-с-д-у- ------------------------- Дзе мне рабіць перасадку? 0
Dz- mn- ra--t----er--ad--? Dze mne rabіts’ perasadku? D-e m-e r-b-t-’ p-r-s-d-u- -------------------------- Dze mne rabіts’ perasadku?
Koliko košta karta? Ко-ь-і-каш--- -і-ет? Колькі каштуе білет? К-л-к- к-ш-у- б-л-т- -------------------- Колькі каштуе білет? 0
Ko-’k- k-----e --le-? Kol’kі kashtue bіlet? K-l-k- k-s-t-e b-l-t- --------------------- Kol’kі kashtue bіlet?
Koliko stanica ima do centra? К-л-к- п-ы----а- -а-ц--т-а? Колькі прыпынкаў да цэнтра? К-л-к- п-ы-ы-к-ў д- ц-н-р-? --------------------------- Колькі прыпынкаў да цэнтра? 0
Ko-’-- p-y----a- d- -se---a? Kol’kі prypynkau da tsentra? K-l-k- p-y-y-k-u d- t-e-t-a- ---------------------------- Kol’kі prypynkau da tsentra?
Morate ovdje izaći. Вам --эб--ту- -ы--дзі-ь. Вам трэба тут выходзіць. В-м т-э-а т-т в-х-д-і-ь- ------------------------ Вам трэба тут выходзіць. 0
V-m t-eb- --t --k-o-----’. Vam treba tut vykhodzіts’. V-m t-e-a t-t v-k-o-z-t-’- -------------------------- Vam treba tut vykhodzіts’.
Morate izaći nazad. В-м-т---- -ыхо---ц----а- ----і- --в--ы. Вам трэба выходзіць праз заднія дзверы. В-м т-э-а в-х-д-і-ь п-а- з-д-і- д-в-р-. --------------------------------------- Вам трэба выходзіць праз заднія дзверы. 0
Va- t-e-a --------ts’-pra--z--nі-- d----y. Vam treba vykhodzіts’ praz zadnіya dzvery. V-m t-e-a v-k-o-z-t-’ p-a- z-d-і-a d-v-r-. ------------------------------------------ Vam treba vykhodzіts’ praz zadnіya dzvery.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Н-с-уп-ы ця-н-- буд-е-п-аз 5 х--л--. Наступны цягнік будзе праз 5 хвілін. Н-с-у-н- ц-г-і- б-д-е п-а- 5 х-і-і-. ------------------------------------ Наступны цягнік будзе праз 5 хвілін. 0
N-s-upny-ts--g-іk-b------raz---k-vіl--. Nastupny tsyagnіk budze praz 5 khvіlіn. N-s-u-n- t-y-g-і- b-d-e p-a- 5 k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny tsyagnіk budze praz 5 khvіlіn.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Н---у--- тр-мв-й--у-зе --а- 10 хві-ін. Наступны трамвай будзе праз 10 хвілін. Н-с-у-н- т-а-в-й б-д-е п-а- 1- х-і-і-. -------------------------------------- Наступны трамвай будзе праз 10 хвілін. 0
N---u-n--tramva- -u--e-p--z ---k--і-іn. Nastupny tramvay budze praz 10 khvіlіn. N-s-u-n- t-a-v-y b-d-e p-a- 1- k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny tramvay budze praz 10 khvіlіn.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Наступн- -ўто--с-бу-з- -р-- ------лін. Наступны аўтобус будзе праз 15 хвілін. Н-с-у-н- а-т-б-с б-д-е п-а- 1- х-і-і-. -------------------------------------- Наступны аўтобус будзе праз 15 хвілін. 0
N---up-- autobu- --dze --az-1- k-vіlіn. Nastupny autobus budze praz 15 khvіlіn. N-s-u-n- a-t-b-s b-d-e p-a- 1- k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny autobus budze praz 15 khvіlіn.
Kada vozi zadnji metro? Калі е--е-ап-ш-- ---н-к--етр-? Калі едзе апошні цягнік метро? К-л- е-з- а-о-н- ц-г-і- м-т-о- ------------------------------ Калі едзе апошні цягнік метро? 0
K--- -edz----oshn- t-yagn-k-m-tro? Kalі yedze aposhnі tsyagnіk metro? K-l- y-d-e a-o-h-і t-y-g-і- m-t-o- ---------------------------------- Kalі yedze aposhnі tsyagnіk metro?
Kada vozi zadnji tramvaj? Калі-едз- ап-шн--т----а-? Калі едзе апошні трамвай? К-л- е-з- а-о-н- т-а-в-й- ------------------------- Калі едзе апошні трамвай? 0
K-----e-z- apo--nі t--mv-y? Kalі yedze aposhnі tramvay? K-l- y-d-e a-o-h-і t-a-v-y- --------------------------- Kalі yedze aposhnі tramvay?
Kada vozi zadnji autobus? К-лі едз---пошн-----об-с? Калі едзе апошні аўтобус? К-л- е-з- а-о-н- а-т-б-с- ------------------------- Калі едзе апошні аўтобус? 0
Ka-----d-e-ap-sh-і--ut--u-? Kalі yedze aposhnі autobus? K-l- y-d-e a-o-h-і a-t-b-s- --------------------------- Kalі yedze aposhnі autobus?
Imate li voznu kartu? У-Ва- ё--ь бі-е-? У Вас ёсць білет? У В-с ё-ц- б-л-т- ----------------- У Вас ёсць білет? 0
U Vas-yost-------t? U Vas yosts’ bіlet? U V-s y-s-s- b-l-t- ------------------- U Vas yosts’ bіlet?
Voznu kartu? – Ne, nemam. Бі-е-- - --,-н--а. Білет? – Не, няма. Б-л-т- – Н-, н-м-. ------------------ Білет? – Не, няма. 0
Bіlet?-– Ne- --a-a. Bіlet? – Ne, nyama. B-l-t- – N-, n-a-a- ------------------- Bіlet? – Ne, nyama.
Onda morate platiti kaznu. Та---------в--зецца плац-ць ш---ф. Тады Вам давядзецца плаціць штраф. Т-д- В-м д-в-д-е-ц- п-а-і-ь ш-р-ф- ---------------------------------- Тады Вам давядзецца плаціць штраф. 0
T-dy V-m davya-z--stsa-p-at---s- s-----. Tady Vam davyadzetstsa platsіts’ shtraf. T-d- V-m d-v-a-z-t-t-a p-a-s-t-’ s-t-a-. ---------------------------------------- Tady Vam davyadzetstsa platsіts’ shtraf.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!