Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   be Грамадскі мясцовы транспарт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [трыццаць шэсць]

36 [trytstsats’ shests’]

Грамадскі мясцовы транспарт

Gramadskі myastsovy transpart

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? Д-е з----д-і-ц--а-то--с-ы-п------к? Д__ з__________ а________ п________ Д-е з-а-о-з-ц-а а-т-б-с-ы п-ы-ы-а-? ----------------------------------- Дзе знаходзіцца аўтобусны прыпынак? 0
D-e-----hod-і-s-s--a-to--sny pry---a-? D__ z_____________ a________ p________ D-e z-a-h-d-і-s-s- a-t-b-s-y p-y-y-a-? -------------------------------------- Dze znakhodzіtstsa autobusny prypynak?
Koji autobus vozi u centar? Я-і -ўтобу--е--е---ц-нт-? Я__ а______ е___ ў ц_____ Я-і а-т-б-с е-з- ў ц-н-р- ------------------------- Які аўтобус едзе ў цэнтр? 0
Yak--autobu---edz- - tsen-r? Y___ a______ y____ u t______ Y-k- a-t-b-s y-d-e u t-e-t-? ---------------------------- Yakі autobus yedze u tsentr?
Koju liniju moram uzeti? Як-м-маршр-т-- м-- т-эба --а--? Я___ м________ м__ т____ е_____ Я-і- м-р-р-т-м м-е т-э-а е-а-ь- ------------------------------- Якім маршрутам мне трэба ехаць? 0
Yakіm -ars--ut-m-m-----e---ye----s-? Y____ m_________ m__ t____ y________ Y-k-m m-r-h-u-a- m-e t-e-a y-k-a-s-? ------------------------------------ Yakіm marshrutam mne treba yekhats’?
Moram li presjedati? Ц- -рэб--мн---а-іць------а---? Ц_ т____ м__ р_____ п_________ Ц- т-э-а м-е р-б-ц- п-р-с-д-у- ------------------------------ Ці трэба мне рабіць перасадку? 0
Tsі --eba---- -----s’-pe-a---k-? T__ t____ m__ r______ p_________ T-і t-e-a m-e r-b-t-’ p-r-s-d-u- -------------------------------- Tsі treba mne rabіts’ perasadku?
Gdje moram presjesti? Д---мне -а---ь---расад-у? Д__ м__ р_____ п_________ Д-е м-е р-б-ц- п-р-с-д-у- ------------------------- Дзе мне рабіць перасадку? 0
D----ne-rabі--’-p-r--ad-u? D__ m__ r______ p_________ D-e m-e r-b-t-’ p-r-s-d-u- -------------------------- Dze mne rabіts’ perasadku?
Koliko košta karta? К--ькі каш-у--біл--? К_____ к_____ б_____ К-л-к- к-ш-у- б-л-т- -------------------- Колькі каштуе білет? 0
K-l’-і-kash--e-b-let? K_____ k______ b_____ K-l-k- k-s-t-e b-l-t- --------------------- Kol’kі kashtue bіlet?
Koliko stanica ima do centra? Кол-к--п-ы-ын-аў--а -эн--а? К_____ п________ д_ ц______ К-л-к- п-ы-ы-к-ў д- ц-н-р-? --------------------------- Колькі прыпынкаў да цэнтра? 0
Kol’kі -ry-y--au-d- -s---ra? K_____ p________ d_ t_______ K-l-k- p-y-y-k-u d- t-e-t-a- ---------------------------- Kol’kі prypynkau da tsentra?
Morate ovdje izaći. В---трэ-- ту--вых--зі-ь. В__ т____ т__ в_________ В-м т-э-а т-т в-х-д-і-ь- ------------------------ Вам трэба тут выходзіць. 0
V---tr--- -ut---kh-dz-ts-. V__ t____ t__ v___________ V-m t-e-a t-t v-k-o-z-t-’- -------------------------- Vam treba tut vykhodzіts’.
Morate izaći nazad. В---т-эб- ---одзі-- пра- з--ні- ------. В__ т____ в________ п___ з_____ д______ В-м т-э-а в-х-д-і-ь п-а- з-д-і- д-в-р-. --------------------------------------- Вам трэба выходзіць праз заднія дзверы. 0
Va--tre-a v-k---z-t-- -ra- -a---ya-dz---y. V__ t____ v__________ p___ z______ d______ V-m t-e-a v-k-o-z-t-’ p-a- z-d-і-a d-v-r-. ------------------------------------------ Vam treba vykhodzіts’ praz zadnіya dzvery.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Н--т--н- ц----к-бу--е--р-з ---в-л--. Н_______ ц_____ б____ п___ 5 х______ Н-с-у-н- ц-г-і- б-д-е п-а- 5 х-і-і-. ------------------------------------ Наступны цягнік будзе праз 5 хвілін. 0
N-s--p-y ts-a--і--budz- -r---- k---lі-. N_______ t_______ b____ p___ 5 k_______ N-s-u-n- t-y-g-і- b-d-e p-a- 5 k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny tsyagnіk budze praz 5 khvіlіn.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Н--тупны-т-а-ва----дзе-п-аз-1- х-іл--. Н_______ т______ б____ п___ 1_ х______ Н-с-у-н- т-а-в-й б-д-е п-а- 1- х-і-і-. -------------------------------------- Наступны трамвай будзе праз 10 хвілін. 0
N--tupny --amvay -ud-e pr-z -0-----l-n. N_______ t______ b____ p___ 1_ k_______ N-s-u-n- t-a-v-y b-d-e p-a- 1- k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny tramvay budze praz 10 khvіlіn.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Нас-упн--а---б---б-дзе-п--з--- -----н. Н_______ а______ б____ п___ 1_ х______ Н-с-у-н- а-т-б-с б-д-е п-а- 1- х-і-і-. -------------------------------------- Наступны аўтобус будзе праз 15 хвілін. 0
N-stupny--u-obu----------a---- k--іlі-. N_______ a______ b____ p___ 1_ k_______ N-s-u-n- a-t-b-s b-d-e p-a- 1- k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny autobus budze praz 15 khvіlіn.
Kada vozi zadnji metro? К----е-з---п--н--цяг--к --т--? К___ е___ а_____ ц_____ м_____ К-л- е-з- а-о-н- ц-г-і- м-т-о- ------------------------------ Калі едзе апошні цягнік метро? 0
K--і --d-e--p--hn- -sya---k-m-t-o? K___ y____ a______ t_______ m_____ K-l- y-d-e a-o-h-і t-y-g-і- m-t-o- ---------------------------------- Kalі yedze aposhnі tsyagnіk metro?
Kada vozi zadnji tramvaj? Ка-- е-зе---ошні --а-в-й? К___ е___ а_____ т_______ К-л- е-з- а-о-н- т-а-в-й- ------------------------- Калі едзе апошні трамвай? 0
Ka-і----z---po-h-і---amva-? K___ y____ a______ t_______ K-l- y-d-e a-o-h-і t-a-v-y- --------------------------- Kalі yedze aposhnі tramvay?
Kada vozi zadnji autobus? Ка-- ед------ш-і-а--обус? К___ е___ а_____ а_______ К-л- е-з- а-о-н- а-т-б-с- ------------------------- Калі едзе апошні аўтобус? 0
Ka------------s-n- a-to--s? K___ y____ a______ a_______ K-l- y-d-e a-o-h-і a-t-b-s- --------------------------- Kalі yedze aposhnі autobus?
Imate li voznu kartu? У В-- ё--- -іл-т? У В__ ё___ б_____ У В-с ё-ц- б-л-т- ----------------- У Вас ёсць білет? 0
U--a- -o-ts- -----? U V__ y_____ b_____ U V-s y-s-s- b-l-t- ------------------- U Vas yosts’ bіlet?
Voznu kartu? – Ne, nemam. Бі--т--–--е- --м-. Б_____ – Н__ н____ Б-л-т- – Н-, н-м-. ------------------ Білет? – Не, няма. 0
B--et- –--e- -y--a. B_____ – N__ n_____ B-l-t- – N-, n-a-a- ------------------- Bіlet? – Ne, nyama.
Onda morate platiti kaznu. Та-- -а- -ав---ец-а ---ц-ць--т--ф. Т___ В__ д_________ п______ ш_____ Т-д- В-м д-в-д-е-ц- п-а-і-ь ш-р-ф- ---------------------------------- Тады Вам давядзецца плаціць штраф. 0
T--- --m-da-y--z-tst-a-pl-t-іts- ---r-f. T___ V__ d____________ p________ s______ T-d- V-m d-v-a-z-t-t-a p-a-s-t-’ s-t-a-. ---------------------------------------- Tady Vam davyadzetstsa platsіts’ shtraf.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!