Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   no Kollektivtrafikk

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [trettiseks]

Kollektivtrafikk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Gdje je autobuska stanica? H--r-----u----ldepla-s--? H___ e_ b________________ H-o- e- b-s-h-l-e-l-s-e-? ------------------------- Hvor er bussholdeplassen? 0
Koji autobus vozi u centar? H---ke---us--------l-----ru-? H______ b___ g__ t__ s_______ H-i-k-n b-s- g-r t-l s-n-r-m- ----------------------------- Hvilken buss går til sentrum? 0
Koju liniju moram uzeti? H-i--e- -i-je--å-je--t-? H______ l____ m_ j__ t__ H-i-k-n l-n-e m- j-g t-? ------------------------ Hvilken linje må jeg ta? 0
Moram li presjedati? M----g byt-e buss? M_ j__ b____ b____ M- j-g b-t-e b-s-? ------------------ Må jeg bytte buss? 0
Gdje moram presjesti? Hvo- må je--by-t-? H___ m_ j__ b_____ H-o- m- j-g b-t-e- ------------------ Hvor må jeg bytte? 0
Koliko košta karta? Hv- koster ---l-t---? H__ k_____ b_________ H-a k-s-e- b-l-e-t-n- --------------------- Hva koster billetten? 0
Koliko stanica ima do centra? H-o- ma-ge -topp-er de--ti---ent-um? H___ m____ s____ e_ d__ t__ s_______ H-o- m-n-e s-o-p e- d-t t-l s-n-r-m- ------------------------------------ Hvor mange stopp er det til sentrum? 0
Morate ovdje izaći. Du m- gå a-----. D_ m_ g_ a_ h___ D- m- g- a- h-r- ---------------- Du må gå av her. 0
Morate izaći nazad. D--m- -yt-e-bu-----r. D_ m_ b____ b___ h___ D- m- b-t-e b-s- h-r- --------------------- Du må bytte buss her. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. N--te----ane----m----m-fe--mi---t-r. N____ T_____ k_____ o_ f__ m________ N-s-e T-b-n- k-m-e- o- f-m m-n-t-e-. ------------------------------------ Neste T-bane kommer om fem minutter. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Ne-----r-k--k--me- om--- m--ut-er. N____ t____ k_____ o_ t_ m________ N-s-e t-i-k k-m-e- o- t- m-n-t-e-. ---------------------------------- Neste trikk kommer om ti minutter. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Nes----uss---m-er-o--f--t-n--inutt-r. N____ b___ k_____ o_ f_____ m________ N-s-e b-s- k-m-e- o- f-m-e- m-n-t-e-. ------------------------------------- Neste buss kommer om femten minutter. 0
Kada vozi zadnji metro? N-r--år d-- sis-e -------? N__ g__ d__ s____ T_______ N-r g-r d-n s-s-e T-b-n-n- -------------------------- Når går den siste T-banen? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? N-r gå----n-sis----ri-ken? N__ g__ d__ s____ t_______ N-r g-r d-n s-s-e t-i-k-n- -------------------------- Når går den siste trikken? 0
Kada vozi zadnji autobus? Når---r -en--iste--u--e-? N__ g__ d__ s____ b______ N-r g-r d-n s-s-e b-s-e-? ------------------------- Når går den siste bussen? 0
Imate li voznu kartu? H-- d---ill---? H__ d_ b_______ H-r d- b-l-e-t- --------------- Har du billett? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. B-ll---- –-N-i, d-t-har -e- -kke. B_______ – N___ d__ h__ j__ i____ B-l-e-t- – N-i- d-t h-r j-g i-k-. --------------------------------- Billett? – Nei, det har jeg ikke. 0
Onda morate platiti kaznu. Da -å-d----tal----t. D_ m_ d_ b_____ b___ D- m- d- b-t-l- b-t- -------------------- Da må du betale bot. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!