Knjiga fraza

bs trebati – htjeti   »   sq mё duhet – dua

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [gjashtёdhjetёenёntё]

mё duhet – dua

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Ja trebam krevet. Mё-d---t-n-ё -rev-t. Mё duhet njё krevat. M- d-h-t n-ё k-e-a-. -------------------- Mё duhet njё krevat. 0
Ja hoću spavati. Un--d-a tё--le. Unё dua tё fle. U-ё d-a t- f-e- --------------- Unё dua tё fle. 0
Ima li ovdje krevet? A----n-----evat-k-t-? A ka njё krevat kёtu? A k- n-ё k-e-a- k-t-? --------------------- A ka njё krevat kёtu? 0
Ja trebam lampu. M- -u--t --ё l---p-. Mё duhet njё llampё. M- d-h-t n-ё l-a-p-. -------------------- Mё duhet njё llampё. 0
Ja hoću čitati. U-- d----- l--o-. Unё dua tё lexoj. U-ё d-a t- l-x-j- ----------------- Unё dua tё lexoj. 0
Ima li ovdje lampa? A-ka---ё l-a--- kё--? A ka njё llambё kёtu? A k- n-ё l-a-b- k-t-? --------------------- A ka njё llambё kёtu? 0
Ja trebam telefon. Mё-d-h-t---ё---lefo-. Mё duhet njё telefon. M- d-h-t n-ё t-l-f-n- --------------------- Mё duhet njё telefon. 0
Ja hoću telefonirati. D-- tё m-----ё-tele--n. Dua tё marr nё telefon. D-a t- m-r- n- t-l-f-n- ----------------------- Dua tё marr nё telefon. 0
Ima li ovdje telefon? A-ka-nj- t-l-f-- ---u? A ka njё telefon kёtu? A k- n-ё t-l-f-n k-t-? ---------------------- A ka njё telefon kёtu? 0
Ja trebam jednu kameru. Mё d-h-- n-ё k-m-ra. Mё duhet njё kamera. M- d-h-t n-ё k-m-r-. -------------------- Mё duhet njё kamera. 0
Ja hoću fotografisati. Du--------og-af--. Dua tё fotografoj. D-a t- f-t-g-a-o-. ------------------ Dua tё fotografoj. 0
Ima li ovdje kamera? A -- kё---n-ё----e--? A ka kёtu njё kamera? A k- k-t- n-ё k-m-r-? --------------------- A ka kёtu njё kamera? 0
Ja trebam kompjuter. M--du-e- -jё-k-m-j-ter. Mё duhet njё kompjuter. M- d-h-t n-ё k-m-j-t-r- ----------------------- Mё duhet njё kompjuter. 0
Ja hoću da pošaljem email. D-a--ё d--g------ ------. Dua tё dёrgoj njё e-mail. D-a t- d-r-o- n-ё e-m-i-. ------------------------- Dua tё dёrgoj njё e-mail. 0
Ima li ovdje kompjuter? A -d--h-------k-m-ju--r k-tu? A ndodhet njё kompjuter kёtu? A n-o-h-t n-ё k-m-j-t-r k-t-? ----------------------------- A ndodhet njё kompjuter kёtu? 0
Ja trebam hemijsku olovku. Mё----et -jё st---l--s. Mё duhet njё stilolaps. M- d-h-t n-ё s-i-o-a-s- ----------------------- Mё duhet njё stilolaps. 0
Ja hoću da pišem nešto. Dua-tё s--ru-j-d---a. Dua tё shkruaj diçka. D-a t- s-k-u-j d-ç-a- --------------------- Dua tё shkruaj diçka. 0
Ima li ovdje list papira i hemijska olovka? A ka k--- -jё co----e----dh---jё--t--olap-? A ka kёtu njё copё letёr dhe njё stilolaps? A k- k-t- n-ё c-p- l-t-r d-e n-ё s-i-o-a-s- ------------------------------------------- A ka kёtu njё copё letёr dhe njё stilolaps? 0

Mašinsko prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevodioci su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računarski jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevodilačkih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, mašinsko prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevodilački program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti hiljadama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računar može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računari ne mogu zamijeniti ljude. Nijedna mašina ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevodioci i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računariće u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...