Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   nn Kollektivtrafikk

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [trettiseks]

Kollektivtrafikk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Gdje je autobuska stanica? K--r -r bus-h---e-----e-? K___ e_ b________________ K-a- e- b-s-h-l-e-l-s-e-? ------------------------- Kvar er busshaldeplassen? 0
Koji autobus vozi u centar? K----us----r t---s-ntrum? K__ b___ g__ t__ s_______ K-a b-s- g-r t-l s-n-r-m- ------------------------- Kva buss går til sentrum? 0
Koju liniju moram uzeti? Kv- li--- m--eg t-? K__ l____ m_ e_ t__ K-a l-n-e m- e- t-? ------------------- Kva linje må eg ta? 0
Moram li presjedati? M---g b-t- --ss? M_ e_ b___ b____ M- e- b-t- b-s-? ---------------- Må eg byte buss? 0
Gdje moram presjesti? K----må -- -y-e? K___ m_ e_ b____ K-a- m- e- b-t-? ---------------- Kvar må eg byte? 0
Koliko košta karta? K---kost-r---l--tte-? K__ k_____ b_________ K-a k-s-a- b-l-e-t-n- --------------------- Kva kostar billetten? 0
Koliko stanica ima do centra? Kor--a--e -t-pp--r--e- til-s-n-ru-? K__ m____ s____ e_ d__ t__ s_______ K-r m-n-e s-o-p e- d-t t-l s-n-r-m- ----------------------------------- Kor mange stopp er det til sentrum? 0
Morate ovdje izaći. D- m------- her. D_ m_ g_ a_ h___ D- m- g- a- h-r- ---------------- Du må gå av her. 0
Morate izaći nazad. D- m- -y-e b----he-. D_ m_ b___ b___ h___ D- m- b-t- b-s- h-r- -------------------- Du må byte buss her. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Neste T-b-ne kj-m--- fe- -i-u--. N____ T_____ k___ o_ f__ m______ N-s-e T-b-n- k-e- o- f-m m-n-t-. -------------------------------- Neste T-bane kjem om fem minutt. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. N-s-e-t-ik- kje- o--ti--i----. N____ t____ k___ o_ t_ m______ N-s-e t-i-k k-e- o- t- m-n-t-. ------------------------------ Neste trikk kjem om ti minutt. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. N--te b-s--kjem o--e-- --arter. N____ b___ k___ o_ e__ k_______ N-s-e b-s- k-e- o- e-t k-a-t-r- ------------------------------- Neste buss kjem om eit kvarter. 0
Kada vozi zadnji metro? Når---r --- si-te-T--ane-? N__ g__ d__ s____ T_______ N-r g-r d-n s-s-e T-b-n-n- -------------------------- Når går den siste T-banen? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? N---g---d-n--iste-t--k--n? N__ g__ d__ s____ t_______ N-r g-r d-n s-s-e t-i-k-n- -------------------------- Når går den siste trikken? 0
Kada vozi zadnji autobus? Når-gå--de- s---- b-s---? N__ g__ d__ s____ b______ N-r g-r d-n s-s-e b-s-e-? ------------------------- Når går den siste bussen? 0
Imate li voznu kartu? H-- -- b-ll---? H__ d_ b_______ H-r d- b-l-e-t- --------------- Har du billett? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. B-ll---? --N--, ----ha- eg --kje. B_______ – N___ d__ h__ e_ i_____ B-l-e-t- – N-i- d-t h-r e- i-k-e- --------------------------------- Billett? – Nei, det har eg ikkje. 0
Onda morate platiti kaznu. D---å-du b----e---t. D_ m_ d_ b_____ b___ D- m- d- b-t-l- b-t- -------------------- Då må du betale bot. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!