Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   hy դասական թվականներ

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [վաթսունմեկ]

61 [vat’sunmek]

դասական թվականներ

dasakan t’vakanner

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Prvi mjesec je januar. Ա-աջ-------ը--ո-ն--րն--: Ա_____ ա____ հ_______ է_ Ա-ա-ի- ա-ի-ը հ-ւ-վ-ր- է- ------------------------ Առաջին ամիսը հունվարն է: 0
Ar---i- -m-s---unva-n-e A______ a____ h______ e A-r-j-n a-i-y h-n-a-n e ----------------------- Arrajin amisy hunvarn e
Drugi mjesec je februar. Եր---րդ --ի-- -ե-ր------: Ե______ ա____ փ_______ է_ Ե-կ-ո-դ ա-ի-ը փ-տ-վ-ր- է- ------------------------- Երկրորդ ամիսը փետրվարն է: 0
Ye-kro-d ----y-p’-e---a---e Y_______ a____ p_________ e Y-r-r-r- a-i-y p-y-t-v-r- e --------------------------- Yerkrord amisy p’yetrvarn e
Treći mjesec je mart. Եր--րդ --ի---մար-ն է: Ե_____ ա____ մ____ է_ Ե-ր-ր- ա-ի-ը մ-ր-ն է- --------------------- Երրորդ ամիսը մարտն է: 0
Yer-or--a-i-y----tn-e Y______ a____ m____ e Y-r-o-d a-i-y m-r-n e --------------------- Yerrord amisy martn e
Četvrti mjesec je april. Չոր-ո---ա-իս- ապ-իլ- -: Չ______ ա____ ա_____ է_ Չ-ր-ո-դ ա-ի-ը ա-ր-լ- է- ----------------------- Չորրորդ ամիսը ապրիլն է: 0
C-’-o-r--d --isy-----ln e C_________ a____ a_____ e C-’-o-r-r- a-i-y a-r-l- e ------------------------- Ch’vorrord amisy apriln e
Peti mjesec je maj. Հին--ր-րդ ա---ը-մ---ս--է: Հ________ ա____ մ_____ է_ Հ-ն-ե-ո-դ ա-ի-ը մ-յ-ս- է- ------------------------- Հինգերորդ ամիսը մայիսն է: 0
H----r-rd ---sy--ayi-n e H________ a____ m_____ e H-n-e-o-d a-i-y m-y-s- e ------------------------ Hingerord amisy mayisn e
Šesti mjesec je juni. Վե-ե--րդ ա-ի-- հ-ւնիսն--: Վ_______ ա____ հ______ է_ Վ-ց-ր-ր- ա-ի-ը հ-ւ-ի-ն է- ------------------------- Վեցերորդ ամիսը հունիսն է: 0
V--s’-eror- a-i---h-nis- e V__________ a____ h_____ e V-t-’-e-o-d a-i-y h-n-s- e -------------------------- Vets’yerord amisy hunisn e
Šest mjeseci je pola godine. Վ-ց-----ներ--միասին --ս-տ-րի--: Վ__ ա_______ մ_____ կ__ տ___ է_ Վ-ց ա-ի-ն-ր- մ-ա-ի- կ-ս տ-ր- է- ------------------------------- Վեց ամիսները միասին կես տարի է: 0
Vets-----s-e-- ---s-n--e-----i e V____ a_______ m_____ k__ t___ e V-t-’ a-i-n-r- m-a-i- k-s t-r- e -------------------------------- Vets’ amisnery miasin kes tari e
Januar, februar, mart, հ-ւնվ-ր,-փ-տ----,---րտ, հ_______ փ_______ մ____ հ-ւ-վ-ր- փ-տ-վ-ր- մ-ր-, ----------------------- հունվար, փետրվար, մարտ, 0
hu-v-r,-----t----, ---t, h______ p_________ m____ h-n-a-, p-y-t-v-r- m-r-, ------------------------ hunvar, p’yetrvar, mart,
april, maj i juni. ա-ր--, մ--ի-,------ս ա_____ մ_____ հ_____ ա-ր-լ- մ-յ-ս- հ-ւ-ի- -------------------- ապրիլ, մայիս, հունիս 0
a--i-,-mayi----u-is a_____ m_____ h____ a-r-l- m-y-s- h-n-s ------------------- april, mayis, hunis
Sedmi mjesec je juli. Յո--րո-դ-ամիս- -ու--ս---: Յ_______ ա____ հ______ է_ Յ-թ-ր-ր- ա-ի-ը հ-ւ-ի-ն է- ------------------------- Յոթերորդ ամիսը հուլիսն է: 0
Y-t’ye--rd --is- -u-isn-e Y_________ a____ h_____ e Y-t-y-r-r- a-i-y h-l-s- e ------------------------- Yot’yerord amisy hulisn e
Osmi mjesec je avgust. ՈՒ-ե--ր- -մ-ս- -----ո-- է: Ո_______ ա____ օ_______ է_ Ո-թ-ր-ր- ա-ի-ը օ-ո-տ-ս- է- -------------------------- ՈՒթերորդ ամիսը օգոստոսն է: 0
Ut’-er-rd -mi-y -g-st-s- e U________ a____ o_______ e U-’-e-o-d a-i-y o-o-t-s- e -------------------------- Ut’yerord amisy ogostosn e
Deveti mjesec je septembar. Ին-ր-ր--ա--ս---ե-տ-մ--ր- է: Ի______ ա____ ս_________ է_ Ի-ե-ո-դ ա-ի-ը ս-պ-ե-բ-ր- է- --------------------------- Իներորդ ամիսը սեպտեմբերն է: 0
I------ ---sy -e--embe-- e I______ a____ s_________ e I-e-o-d a-i-y s-p-e-b-r- e -------------------------- Inerord amisy septembern e
Deseti mjesec je oktobar. Տ--ն----դ--մի-ը հ--տ--բեր--է: Տ________ ա____ հ_________ է_ Տ-ս-ե-ո-դ ա-ի-ը հ-կ-ե-բ-ր- է- ----------------------------- Տասներորդ ամիսը հոկտեմբերն է: 0
T-s----r--am-sy --kt------ e T________ a____ h_________ e T-s-e-o-d a-i-y h-k-e-b-r- e ---------------------------- Tasnerord amisy hoktembern e
Jedanaesti mjesec je novembar. Տասն-ե-երոր---մի-ը -ոյ--------: Տ___________ ա____ ն________ է_ Տ-ս-մ-կ-ր-ր- ա-ի-ը ն-յ-մ-ե-ն է- ------------------------------- Տասնմեկերորդ ամիսը նոյեմբերն է: 0
T-s---ker--- a-i-y-n--e------e T___________ a____ n________ e T-s-m-k-r-r- a-i-y n-y-m-e-n e ------------------------------ Tasnmekerord amisy noyembern e
Dvanaesti mjesec je decembar. Տ--ներկո----ո-դ--մի-ը դ-կ---բ--ն -: Տ______________ ա____ դ_________ է_ Տ-ս-ե-կ-ւ-ր-ո-դ ա-ի-ը դ-կ-ե-բ-ր- է- ----------------------------------- Տասներկուերրորդ ամիսը դեկտեմբերն է: 0
Tasn--kue------------d--te-b--n e T_____________ a____ d_________ e T-s-e-k-e-r-r- a-i-y d-k-e-b-r- e --------------------------------- Tasnerkuerrord amisy dektembern e
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Տաս--ր-ո- -----ե-ը------ն մեկ տա----: Տ________ ա_______ մ_____ մ__ տ___ է_ Տ-ս-ե-կ-ւ ա-ի-ն-ր- մ-ա-ի- մ-կ տ-ր- է- ------------------------------------- Տասներկու ամիսները միասին մեկ տարի է: 0
T---er-u-ami-ne-y --a----m-k t--- e T_______ a_______ m_____ m__ t___ e T-s-e-k- a-i-n-r- m-a-i- m-k t-r- e ----------------------------------- Tasnerku amisnery miasin mek tari e
Juli, avgust, septembar, հ--լի-, օ--ստո-,---պ---բեր հ______ օ_______ ս________ հ-ւ-ի-, օ-ո-տ-ս- ս-պ-ե-բ-ր -------------------------- հուլիս, օգոստոս, սեպտեմբեր 0
hu-is,------os,-sept-mber h_____ o_______ s________ h-l-s- o-o-t-s- s-p-e-b-r ------------------------- hulis, ogostos, september
oktobar, novembar i decembar. հո--եմբ-ր, ն---մ--ր, -ե------ր հ_________ ն________ դ________ հ-կ-ե-բ-ր- ն-յ-մ-ե-, դ-կ-ե-բ-ր ------------------------------ հոկտեմբեր, նոյեմբեր, դեկտեմբեր 0
ho----b--,-n---mb-r- d--t-m--r h_________ n________ d________ h-k-e-b-r- n-y-m-e-, d-k-e-b-r ------------------------------ hoktember, noyember, dektember

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...