Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   be Парадкавыя лічэбнікі

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [шэсцьдзесят адзін]

61 [shests’dzesyat adzіn]

Парадкавыя лічэбнікі

[Paradkavyya lіchebnіkі]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Prvi mjesec je januar. П-р-----с-ц - ---дзе-ь. Першы месяц – студзень. П-р-ы м-с-ц – с-у-з-н-. ----------------------- Першы месяц – студзень. 0
Pe---- me--a-s - -t--z--’. Pershy mesyats – studzen’. P-r-h- m-s-a-s – s-u-z-n-. -------------------------- Pershy mesyats – studzen’.
Drugi mjesec je februar. Д--г- м---ц –---ты. Другі месяц – люты. Д-у-і м-с-ц – л-т-. ------------------- Другі месяц – люты. 0
D-ug---e--at--– l-u-y. Drugі mesyats – lyuty. D-u-і m-s-a-s – l-u-y- ---------------------- Drugі mesyats – lyuty.
Treći mjesec je mart. Т---і ---я- – сак----. Трэці месяц – сакавік. Т-э-і м-с-ц – с-к-в-к- ---------------------- Трэці месяц – сакавік. 0
T-et-і mes-ats - ---a---. Tretsі mesyats – sakavіk. T-e-s- m-s-a-s – s-k-v-k- ------------------------- Tretsі mesyats – sakavіk.
Četvrti mjesec je april. Ча-вё-ты-м---- ----а-а--к. Чацвёрты месяц – красавік. Ч-ц-ё-т- м-с-ц – к-а-а-і-. -------------------------- Чацвёрты месяц – красавік. 0
Cha-s-e-t- me-y-t--–--r--a---. Chatsverty mesyats – krasavіk. C-a-s-e-t- m-s-a-s – k-a-a-і-. ------------------------------ Chatsverty mesyats – krasavіk.
Peti mjesec je maj. Пя-ы м--яц - м-й. Пяты месяц – май. П-т- м-с-ц – м-й- ----------------- Пяты месяц – май. 0
P-a-- -es--t--–-m--. Pyaty mesyats – may. P-a-y m-s-a-s – m-y- -------------------- Pyaty mesyats – may.
Šesti mjesec je juni. Шо-ты -ес-ц-- ---вен-. Шосты месяц – чэрвень. Ш-с-ы м-с-ц – ч-р-е-ь- ---------------------- Шосты месяц – чэрвень. 0
Sh-s-y -es---- – che-----. Shosty mesyats – cherven’. S-o-t- m-s-a-s – c-e-v-n-. -------------------------- Shosty mesyats – cherven’.
Šest mjeseci je pola godine. Шэс----е--цаў-–--эт- па---- г---. Шэсць месяцаў – гэта палова года. Ш-с-ь м-с-ц-ў – г-т- п-л-в- г-д-. --------------------------------- Шэсць месяцаў – гэта палова года. 0
S-e-ts’ -esyatsau-- geta --l----g---. Shests’ mesyatsau – geta palova goda. S-e-t-’ m-s-a-s-u – g-t- p-l-v- g-d-. ------------------------------------- Shests’ mesyatsau – geta palova goda.
Januar, februar, mart, Студ-ен------ы, сак----, Студзень, люты, сакавік, С-у-з-н-, л-т-, с-к-в-к- ------------------------ Студзень, люты, сакавік, 0
Stu--e-’- lyu-y, sa-a-іk, Studzen’, lyuty, sakavіk, S-u-z-n-, l-u-y- s-k-v-k- ------------------------- Studzen’, lyuty, sakavіk,
april, maj i juni. к--савік, м-й-- --р----. красавік, май і чэрвень. к-а-а-і-, м-й і ч-р-е-ь- ------------------------ красавік, май і чэрвень. 0
k-as----- -ay --c--rve-’. krasavіk, may і cherven’. k-a-a-і-, m-y і c-e-v-n-. ------------------------- krasavіk, may і cherven’.
Sedmi mjesec je juli. С-м---есяц-- лі--н-. Сёмы месяц – ліпень. С-м- м-с-ц – л-п-н-. -------------------- Сёмы месяц – ліпень. 0
S-my ----ats-–-l-pe--. Semy mesyats – lіpen’. S-m- m-s-a-s – l-p-n-. ---------------------- Semy mesyats – lіpen’.
Osmi mjesec je avgust. В--ьмы--е-я-------в---. Восьмы месяц – жнівень. В-с-м- м-с-ц – ж-і-е-ь- ----------------------- Восьмы месяц – жнівень. 0
Vos’my -esya-s-------v--’. Vos’my mesyats – zhnіven’. V-s-m- m-s-a-s – z-n-v-n-. -------------------------- Vos’my mesyats – zhnіven’.
Deveti mjesec je septembar. Дз--я-ы-мес-ц-– -е---е--. Дзевяты месяц – верасень. Д-е-я-ы м-с-ц – в-р-с-н-. ------------------------- Дзевяты месяц – верасень. 0
D-ev-aty m-sy--s-–-v--as-n-. Dzevyaty mesyats – verasen’. D-e-y-t- m-s-a-s – v-r-s-n-. ---------------------------- Dzevyaty mesyats – verasen’.
Deseti mjesec je oktobar. Д--с-т------ц - к--трыч-ік. Дзесяты месяц – кастрычнік. Д-е-я-ы м-с-ц – к-с-р-ч-і-. --------------------------- Дзесяты месяц – кастрычнік. 0
D-esy--y mes---- –-------ch---. Dzesyaty mesyats – kastrychnіk. D-e-y-t- m-s-a-s – k-s-r-c-n-k- ------------------------------- Dzesyaty mesyats – kastrychnіk.
Jedanaesti mjesec je novembar. Адз-н-ц-а-- ме--ц-– ліс-а-ад. Адзінаццаты месяц – лістапад. А-з-н-ц-а-ы м-с-ц – л-с-а-а-. ----------------------------- Адзінаццаты месяц – лістапад. 0
A------sts--y mes-at--- --stap-d. Adzіnatstsaty mesyats – lіstapad. A-z-n-t-t-a-y m-s-a-s – l-s-a-a-. --------------------------------- Adzіnatstsaty mesyats – lіstapad.
Dvanaesti mjesec je decembar. Дв-нац-аты-ме-яц-- с-е--н-. Дванаццаты месяц – снежань. Д-а-а-ц-т- м-с-ц – с-е-а-ь- --------------------------- Дванаццаты месяц – снежань. 0
Dv-na-s----y -esya-- – sn-zha--. Dvanatstsaty mesyats – snezhan’. D-a-a-s-s-t- m-s-a-s – s-e-h-n-. -------------------------------- Dvanatstsaty mesyats – snezhan’.
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Д--н--ца---м-с-ц-- --гэта г--. Дванаццаць месяцаў – гэта год. Д-а-а-ц-ц- м-с-ц-ў – г-т- г-д- ------------------------------ Дванаццаць месяцаў – гэта год. 0
Dvanats--at-’ -es--t-a--–-ge---god. Dvanatstsats’ mesyatsau – geta god. D-a-a-s-s-t-’ m-s-a-s-u – g-t- g-d- ----------------------------------- Dvanatstsats’ mesyatsau – geta god.
Juli, avgust, septembar, Ліпе----жні--н-,-в-р-се-ь, Ліпень, жнівень, верасень, Л-п-н-, ж-і-е-ь- в-р-с-н-, -------------------------- Ліпень, жнівень, верасень, 0
Lіpen-- --n--en’,-v--a----, Lіpen’, zhnіven’, verasen’, L-p-n-, z-n-v-n-, v-r-s-n-, --------------------------- Lіpen’, zhnіven’, verasen’,
oktobar, novembar i decembar. кас-р-ч-і-,----т---д-і--н-жань. кастрычнік, лістапад і снежань. к-с-р-ч-і-, л-с-а-а- і с-е-а-ь- ------------------------------- кастрычнік, лістапад і снежань. 0
kast--ch---,-lіs-a-a-----n----n-. kastrychnіk, lіstapad і snezhan’. k-s-r-c-n-k- l-s-a-a- і s-e-h-n-. --------------------------------- kastrychnіk, lіstapad і snezhan’.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...