П----- ------е јануа--.
Првиот месец е јануари.
П-в-о- м-с-ц е ј-н-а-и-
-----------------------
Првиот месец е јануари. 0 Pr--o- m--s--t- ------ooa-i.Prviot myesyetz ye јanooari.P-v-o- m-e-y-t- y- ј-n-o-r-.----------------------------Prviot myesyetz ye јanooari.
Втор--т-м-сец-- ф-вр-ари.
Вториот месец е февруари.
В-о-и-т м-с-ц е ф-в-у-р-.
-------------------------
Вториот месец е февруари. 0 V----ot myes-e-- -e--yevr-o-r-.Vtoriot myesyetz ye fyevrooari.V-o-i-t m-e-y-t- y- f-e-r-o-r-.-------------------------------Vtoriot myesyetz ye fyevrooari.
Тр------м-се- е -ар-.
Третиот месец е март.
Т-е-и-т м-с-ц е м-р-.
---------------------
Третиот месец е март. 0 T-ye-i----y-s-e--------r-.Tryetiot myesyetz ye mart.T-y-t-o- m-e-y-t- y- m-r-.--------------------------Tryetiot myesyetz ye mart.
Ч---рти-----с-ц----п-и-.
Четвртиот месец е април.
Ч-т-р-и-т м-с-ц е а-р-л-
------------------------
Четвртиот месец е април. 0 Chyet-rt-o--m----e-z ------i-.Chyetvrtiot myesyetz ye april.C-y-t-r-i-t m-e-y-t- y- a-r-l-------------------------------Chyetvrtiot myesyetz ye april.
Пе----- --с-- е м-ј.
Петтиот месец е мај.
П-т-и-т м-с-ц е м-ј-
--------------------
Петтиот месец е мај. 0 P-e--i-t-m-e-y--- ye ---.Pyettiot myesyetz ye maј.P-e-t-o- m-e-y-t- y- m-ј--------------------------Pyettiot myesyetz ye maј.
Шестт----ме--- е---н-.
Шесттиот месец е јуни.
Ш-с-т-о- м-с-ц е ј-н-.
----------------------
Шесттиот месец е јуни. 0 Shy--t--ot m-e-y-tz--e -o-n-.Shyesttiot myesyetz ye јooni.S-y-s-t-o- m-e-y-t- y- ј-o-i------------------------------Shyesttiot myesyetz ye јooni.
Ше-т-м-с-ци--- ---о-ина г---на.
Шест месеци се половина година.
Ш-с- м-с-ц- с- п-л-в-н- г-д-н-.
-------------------------------
Шест месеци се половина година. 0 Shy-s- ---s-etzi -y--po-ov-n---uod-n-.Shyest myesyetzi sye polovina guodina.S-y-s- m-e-y-t-i s-e p-l-v-n- g-o-i-a---------------------------------------Shyest myesyetzi sye polovina guodina.
Сед---- месец е ју--.
Седмиот месец е јули.
С-д-и-т м-с-ц е ј-л-.
---------------------
Седмиот месец е јули. 0 S-ed-iot-m-e---t- y- ј-ol-.Syedmiot myesyetz ye јooli.S-e-m-o- m-e-y-t- y- ј-o-i----------------------------Syedmiot myesyetz ye јooli.
О-ми-т-м-с-----август.
Осмиот месец е август.
О-м-о- м-с-ц е а-г-с-.
----------------------
Осмиот месец е август. 0 O-m-ot m-----tz ye ----o---.Osmiot myesyetz ye avguoost.O-m-o- m-e-y-t- y- a-g-o-s-.----------------------------Osmiot myesyetz ye avguoost.
Де----ио---е-е- е-сеп--м---.
Деветтиот месец е септември.
Д-в-т-и-т м-с-ц е с-п-е-в-и-
----------------------------
Деветтиот месец е септември. 0 D----e---o- --e--et- -- syept---vri.Dyevyettiot myesyetz ye syeptyemvri.D-e-y-t-i-t m-e-y-t- y- s-e-t-e-v-i-------------------------------------Dyevyettiot myesyetz ye syeptyemvri.
Д-с-т--о- м--е--- ок--м---.
Десеттиот месец е октомври.
Д-с-т-и-т м-с-ц е о-т-м-р-.
---------------------------
Десеттиот месец е октомври. 0 Dye---ttiot --e-yetz -e---to-v-i.Dyesyettiot myesyetz ye oktomvri.D-e-y-t-i-t m-e-y-t- y- o-t-m-r-.---------------------------------Dyesyettiot myesyetz ye oktomvri.
Е-и--е-е-т-о---е-ец е----м-ри.
Единаесеттиот месец е ноември.
Е-и-а-с-т-и-т м-с-ц е н-е-в-и-
------------------------------
Единаесеттиот месец е ноември. 0 Yedi--y-sy-t-io- -yes--------noy--v-i.Yedinayesyettiot myesyetz ye noyemvri.Y-d-n-y-s-e-t-o- m-e-y-t- y- n-y-m-r-.--------------------------------------Yedinayesyettiot myesyetz ye noyemvri.
Дв-на-с-тт-о- м-с-ц е -ек----и.
Дванаесеттиот месец е декември.
Д-а-а-с-т-и-т м-с-ц е д-к-м-р-.
-------------------------------
Дванаесеттиот месец е декември. 0 D--n-y--ye---o--m-e--etz--e d--k-em--i.Dvanayesyettiot myesyetz ye dyekyemvri.D-a-a-e-y-t-i-t m-e-y-t- y- d-e-y-m-r-.---------------------------------------Dvanayesyettiot myesyetz ye dyekyemvri.
Д----есе- -есеци--е --на-г-д--а.
Дванаесет месеци се една година.
Д-а-а-с-т м-с-ц- с- е-н- г-д-н-.
--------------------------------
Дванаесет месеци се една година. 0 D-anay----- my--ye--- s-e y-d-a--uodina.Dvanayesyet myesyetzi sye yedna guodina.D-a-a-e-y-t m-e-y-t-i s-e y-d-a g-o-i-a-----------------------------------------Dvanayesyet myesyetzi sye yedna guodina.
Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo.
To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to.
Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik.
Svi ostali jezici uče se kao strani jezici.
Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika.
Oni govore te jezike ali većinom različito dobro.
Često se i jezici koriste na različit način.
Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu.
Drugi se koristi kod kuće.
Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora.
Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro.
Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji.
Takođe je važna učestalost korištenja jezika.
Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo.
Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro.
Jedan jezik je uvijek važniji.
Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku.
Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici.
Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika.
To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik.
Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik.
Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku.
Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga.
Primijećene su razlike u mozgu ispitanika.
Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga.
Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost.
Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke.
Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...