Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   sv få något

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [sjuttiotre]

få något

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Smiješ li već voziti auto? Får-d---ed-n-kö----i-? F__ d_ r____ k___ b___ F-r d- r-d-n k-r- b-l- ---------------------- Får du redan köra bil? 0
Smiješ li već piti alkohol? F-- -- -e--n--ri-k--alkohol? F__ d_ r____ d_____ a_______ F-r d- r-d-n d-i-k- a-k-h-l- ---------------------------- Får du redan dricka alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? Få--d--r-d-- --a e---m ----l--d-? F__ d_ r____ å__ e____ u_________ F-r d- r-d-n å-a e-s-m u-o-l-n-s- --------------------------------- Får du redan åka ensam utomlands? 0
smjeti f- f_ f- -- få 0
Smijemo li ovdje pušiti? F-r -i--ök- -ä-? F__ v_ r___ h___ F-r v- r-k- h-r- ---------------- Får vi röka här? 0
Smije li se ovdje pušiti? Få----n-r-ka h-r? F__ m__ r___ h___ F-r m-n r-k- h-r- ----------------- Får man röka här? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Få----- -eta-a---d ko--o-o--? F__ m__ b_____ m__ k_________ F-r m-n b-t-l- m-d k-n-o-o-t- ----------------------------- Får man betala med kontokort? 0
Smije li se platiti čekom? F-r-man-b---la--ed c-e-k? F__ m__ b_____ m__ c_____ F-r m-n b-t-l- m-d c-e-k- ------------------------- Får man betala med check? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Få--ma- b-ra ---ala -o--ant? F__ m__ b___ b_____ k_______ F-r m-n b-r- b-t-l- k-n-a-t- ---------------------------- Får man bara betala kontant? 0
Smijem li telefonirati? K-n-j-g -å ri-g--hä-? K__ j__ f_ r____ h___ K-n j-g f- r-n-a h-r- --------------------- Kan jag få ringa här? 0
Smijem li nešto pitati? Får--ag bara-frå-a-om något? F__ j__ b___ f____ o_ n_____ F-r j-g b-r- f-å-a o- n-g-t- ---------------------------- Får jag bara fråga om något? 0
Smijem li nešto reći? Få- ----bara säga nå---? F__ j__ b___ s___ n_____ F-r j-g b-r- s-g- n-g-t- ------------------------ Får jag bara säga något? 0
On ne smije spavati u parku. H-n-f-- i-----ova-i p-rken. H__ f__ i___ s___ i p______ H-n f-r i-t- s-v- i p-r-e-. --------------------------- Han får inte sova i parken. 0
On ne smije spavati u autu. Ha- få--i-t- s-v--- bi-e-. H__ f__ i___ s___ i b_____ H-n f-r i-t- s-v- i b-l-n- -------------------------- Han får inte sova i bilen. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. H-----r-int---o---på -t-t-o--n. H__ f__ i___ s___ p_ s_________ H-n f-r i-t- s-v- p- s-a-i-n-n- ------------------------------- Han får inte sova på stationen. 0
Smijemo li sjesti? Få---i -a-p-ats? F__ v_ t_ p_____ F-r v- t- p-a-s- ---------------- Får vi ta plats? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Ka- -i f--me--n? K__ v_ f_ m_____ K-n v- f- m-n-n- ---------------- Kan vi få menyn? 0
Možemo li platiti odvojeno? Få- -i----al- ------r--ig? F__ v_ b_____ v__ f__ s___ F-r v- b-t-l- v-r f-r s-g- -------------------------- Får vi betala var för sig? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + švedski (1-100) MP3 švedski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!