Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   hu valamit szabad, lehet (-hat, -het)

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [hetvenhárom]

valamit szabad, lehet (-hat, -het)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski mađarski Igra Više
Smiješ li već voziti auto? V-ze-hets---á--a-tót? V_________ m__ a_____ V-z-t-e-s- m-r a-t-t- --------------------- Vezethetsz már autót? 0
Smiješ li već piti alkohol? Iha--z-má- -lko---t? I_____ m__ a________ I-a-s- m-r a-k-h-l-? -------------------- Ihatsz már alkoholt? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? Me---s- ----egye--l kü--ödr-? M______ m__ e______ k________ M-h-t-z m-r e-y-d-l k-l-ö-r-? ----------------------------- Mehetsz már egyedül külfödre? 0
smjeti s-abad---hat, --et) s_____ (_____ -____ s-a-a- (-h-t- --e-) ------------------- szabad (-hat, -het) 0
Smijemo li ovdje pušiti? D---nyo-h--u-- --t? D_____________ i___ D-h-n-o-h-t-n- i-t- ------------------- Dohányozhatunk itt? 0
Smije li se ovdje pušiti? Sz-b-d --- ----n-----? S_____ i__ d__________ S-a-a- i-t d-h-n-o-n-? ---------------------- Szabad itt dohányozni? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? (--a------ehe- i-t h--e-k---y-va- -i--tn-? (_______ L____ i__ h_____________ f_______ (-z-b-d- L-h-t i-t h-t-l-á-t-á-a- f-z-t-i- ------------------------------------------ (Szabad) Lehet itt hitelkártyával fizetni? 0
Smije li se platiti čekom? (----ad)-L-het-it-----k--l---zetni? (_______ L____ i__ c______ f_______ (-z-b-d- L-h-t i-t c-e-k-l f-z-t-i- ----------------------------------- (Szabad) Lehet itt csekkel fizetni? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Cs-- ké-z---zze- -ehe- fiz--n-? C___ k__________ l____ f_______ C-a- k-s-p-n-z-l l-h-t f-z-t-i- ------------------------------- Csak készpénzzel lehet fizetni? 0
Smijem li telefonirati? Sz---d---l---n--n--? S_____ t____________ S-a-a- t-l-f-n-l-o-? -------------------- Szabad telefonálnom? 0
Smijem li nešto pitati? K---ez------val-m--? K__________ v_______ K-r-e-h-t-k v-l-m-t- -------------------- Kérdezhetek valamit? 0
Smijem li nešto reći? Mon--a-o- -al--i-? M________ v_______ M-n-h-t-k v-l-m-t- ------------------ Mondhatok valamit? 0
On ne smije spavati u parku. Ne- a-udha----pa-k-an. N__ a______ a p_______ N-m a-u-h-t a p-r-b-n- ---------------------- Nem aludhat a parkban. 0
On ne smije spavati u autu. N-m a--dha- -z ---ó-an. N__ a______ a_ a_______ N-m a-u-h-t a- a-t-b-n- ----------------------- Nem aludhat az autóban. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. N-m---u--a- - pá------aro-. N__ a______ a p____________ N-m a-u-h-t a p-l-a-d-a-o-. --------------------------- Nem aludhat a pályaudvaron. 0
Smijemo li sjesti? Leül-e-ü--? L__________ L-ü-h-t-n-? ----------- Leülhetünk? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Kaphat-n--e----tlap-t? K________ e__ é_______ K-p-a-u-k e-y é-l-p-t- ---------------------- Kaphatunk egy étlapot? 0
Možemo li platiti odvojeno? Fizethe--n- külön? F__________ k_____ F-z-t-e-ü-k k-l-n- ------------------ Fizethetünk külön? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + mađarski (1-100) MP3 mađarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!