Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   nn ha lov til noko

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [syttitre]

ha lov til noko

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Smiješ li već voziti auto? H-r--- -ov til å---y-e-bil ----? H__ d_ l__ t__ å k____ b__ e____ H-r d- l-v t-l å k-y-e b-l e-n-? -------------------------------- Har du lov til å køyre bil enno? 0
Smiješ li već piti alkohol? H-r -u l-- -i- --d-ikk--alkoho----no? H__ d_ l__ t__ å d_____ a______ e____ H-r d- l-v t-l å d-i-k- a-k-h-l e-n-? ------------------------------------- Har du lov til å drikke alkohol enno? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? H----- lo---il----e-se--le-ne-t-- -t------? H__ d_ l__ t__ å r____ å_____ t__ u________ H-r d- l-v t-l å r-i-e å-e-n- t-l u-l-n-e-? ------------------------------------------- Har du lov til å reise åleine til utlandet? 0
smjeti f----- til f_ l__ t__ f- l-v t-l ---------- få lov til 0
Smijemo li ovdje pušiti? Ka---- r--------r? K__ v_ r_____ h___ K-n v- r-y-j- h-r- ------------------ Kan vi røykje her? 0
Smije li se ovdje pušiti? E- de- l-v å-rø---e----? E_ d__ l__ å r_____ h___ E- d-t l-v å r-y-j- h-r- ------------------------ Er det lov å røykje her? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Kan eg -etale-me- k-e----k--t? K__ e_ b_____ m__ k___________ K-n e- b-t-l- m-d k-e-i-t-o-t- ------------------------------ Kan eg betale med kredittkort? 0
Smije li se platiti čekom? Ka- eg --t--e -ed--j-kk? K__ e_ b_____ m__ s_____ K-n e- b-t-l- m-d s-e-k- ------------------------ Kan eg betale med sjekk? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? K---e- be--e-b--a-- -o-tant? K__ e_ b____ b_____ k_______ K-n e- b-r-e b-t-l- k-n-a-t- ---------------------------- Kan eg berre betale kontant? 0
Smijem li telefonirati? K-n e--f----ng-e-ti- no-on? K__ e_ f_ r_____ t__ n_____ K-n e- f- r-n-j- t-l n-k-n- --------------------------- Kan eg få ringje til nokon? 0
Smijem li nešto pitati? K-n eg -å-sp---e--m-no--? K__ e_ f_ s_____ o_ n____ K-n e- f- s-ø-j- o- n-k-? ------------------------- Kan eg få spørje om noko? 0
Smijem li nešto reći? Kan -- -å -e-e -ok-? K__ e_ f_ s___ n____ K-n e- f- s-i- n-k-? -------------------- Kan eg få seie noko? 0
On ne smije spavati u parku. H-n--a- ----- -o--t-l --so-e-i-------. H__ h__ i____ l__ t__ å s___ i p______ H-n h-r i-k-e l-v t-l å s-v- i p-r-e-. -------------------------------------- Han har ikkje lov til å sove i parken. 0
On ne smije spavati u autu. H-n har------ l-v t-- å --v--i ---en. H__ h__ i____ l__ t__ å s___ i b_____ H-n h-r i-k-e l-v t-l å s-v- i b-l-n- ------------------------------------- Han har ikkje lov til å sove i bilen. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. Han h-- -k-je lov -i--- so-e-på-to-stasjo--n. H__ h__ i____ l__ t__ å s___ p_ t____________ H-n h-r i-k-e l-v t-l å s-v- p- t-g-t-s-o-e-. --------------------------------------------- Han har ikkje lov til å sove på togstasjonen. 0
Smijemo li sjesti? Kan-v- --t-e-oss? K__ v_ s____ o___ K-n v- s-t-e o-s- ----------------- Kan vi setje oss? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Kan ----- --ny--? K__ v_ f_ m______ K-n v- f- m-n-e-? ----------------- Kan vi få menyen? 0
Možemo li platiti odvojeno? Kan--- --t-l--k-a- -o- ---? K__ v_ b_____ k___ f__ o___ K-n v- b-t-l- k-a- f-r o-s- --------------------------- Kan vi betale kvar for oss? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!