Zbirka izraza

hr Pripreme za put   »   bg Подготовка за пътуване

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [четирийсет и седем]

47 [chetiriyset i sedem]

Подготовка за пътуване

[Podgotovka za pytuvane]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Moraš spakirati naš kovčeg! Тря-в- д- --е---- б----а! Трябва да стегнеш багажа! Т-я-в- д- с-е-н-ш б-г-ж-! ------------------------- Трябва да стегнеш багажа! 0
Tr-ab-a -a--teg--sh-b----h-! Tryabva da stegnesh bagazha! T-y-b-a d- s-e-n-s- b-g-z-a- ---------------------------- Tryabva da stegnesh bagazha!
Ne smiješ ništa zaboraviti! В-и-ав-- -а н---аб--ви- н-що! Внимавай да не забравиш нещо! В-и-а-а- д- н- з-б-а-и- н-щ-! ----------------------------- Внимавай да не забравиш нещо! 0
Vn-m-vay-da----z---av--- -eshch-! Vnimavay da ne zabravish neshcho! V-i-a-a- d- n- z-b-a-i-h n-s-c-o- --------------------------------- Vnimavay da ne zabravish neshcho!
Trebaš veliki kofer! Тря--а--- гол-м куфар! Трябва ти голям куфар! Т-я-в- т- г-л-м к-ф-р- ---------------------- Трябва ти голям куфар! 0
Try-bv- ---g-l--m-kuf--! Tryabva ti golyam kufar! T-y-b-a t- g-l-a- k-f-r- ------------------------ Tryabva ti golyam kufar!
Ne zaboravi putovnicu! Н- з-брав-й -а-п--та! Не забравяй паспорта! Н- з-б-а-я- п-с-о-т-! --------------------- Не забравяй паспорта! 0
N---a--avyay-pa--orta! Ne zabravyay pasporta! N- z-b-a-y-y p-s-o-t-! ---------------------- Ne zabravyay pasporta!
Ne zaboravi avionsku kartu! Н- -а---вя- --мо--тн-- билет! Не забравяй самолетния билет! Н- з-б-а-я- с-м-л-т-и- б-л-т- ----------------------------- Не забравяй самолетния билет! 0
N--z---avyay -a-o--tn-y--b-l-t! Ne zabravyay samoletniya bilet! N- z-b-a-y-y s-m-l-t-i-a b-l-t- ------------------------------- Ne zabravyay samoletniya bilet!
Ne zaboravi putne čekove! Н---аб-авя- ---н--ес-ит- ч--о-е! Не забравяй пътническите чекове! Н- з-б-а-я- п-т-и-е-к-т- ч-к-в-! -------------------------------- Не забравяй пътническите чекове! 0
N--za-r--y-- -y--i-h----te ch---v-! Ne zabravyay pytnicheskite chekove! N- z-b-a-y-y p-t-i-h-s-i-e c-e-o-e- ----------------------------------- Ne zabravyay pytnicheskite chekove!
Ponesi kremu za sunčanje. В-е-и--р-- п--ти- с---ц-. Вземи крем против слънце. В-е-и к-е- п-о-и- с-ъ-ц-. ------------------------- Вземи крем против слънце. 0
Vz-----r-- --oti- sly-tse. Vzemi krem protiv slyntse. V-e-i k-e- p-o-i- s-y-t-e- -------------------------- Vzemi krem protiv slyntse.
Ponesi sunčane naočale. Вз-м- с-ън--в--е--чила. Вземи слънчевите очила. В-е-и с-ъ-ч-в-т- о-и-а- ----------------------- Вземи слънчевите очила. 0
V-em- ---n-hev--e--chil-. Vzemi slynchevite ochila. V-e-i s-y-c-e-i-e o-h-l-. ------------------------- Vzemi slynchevite ochila.
Ponesi šešir za sunce. Взе-и-с--н--ват- -апк-. Вземи слънчевата шапка. В-е-и с-ъ-ч-в-т- ш-п-а- ----------------------- Вземи слънчевата шапка. 0
Vzem- -lyn---v----s--p--. Vzemi slynchevata shapka. V-e-i s-y-c-e-a-a s-a-k-. ------------------------- Vzemi slynchevata shapka.
Hoćeš li ponijeti autokartu? Иск------да-взе--- п---- кар--? Искаш ли да вземеш пътна карта? И-к-ш л- д- в-е-е- п-т-а к-р-а- ------------------------------- Искаш ли да вземеш пътна карта? 0
Iska-- -- -----e-es--pytn- -ar-a? Iskash li da vzemesh pytna karta? I-k-s- l- d- v-e-e-h p-t-a k-r-a- --------------------------------- Iskash li da vzemesh pytna karta?
Hoćeš li ponijeti turistički vodič? И--аш ли -- --ем---п-т-во-и--л? Искаш ли да вземеш пътеводител? И-к-ш л- д- в-е-е- п-т-в-д-т-л- ------------------------------- Искаш ли да вземеш пътеводител? 0
I---sh-l- da-v-e-e-- py--v----el? Iskash li da vzemesh pytevoditel? I-k-s- l- d- v-e-e-h p-t-v-d-t-l- --------------------------------- Iskash li da vzemesh pytevoditel?
Hoćeš li ponijeti kišobran? И-к-ш-ли да --е-е- ч-д--? Искаш ли да вземеш чадър? И-к-ш л- д- в-е-е- ч-д-р- ------------------------- Искаш ли да вземеш чадър? 0
I--as- l- d- v-em----c--dyr? Iskash li da vzemesh chadyr? I-k-s- l- d- v-e-e-h c-a-y-? ---------------------------- Iskash li da vzemesh chadyr?
Misli na hlače, košulje, čarape. Не --б-а-я----нт--о-ите,---з-те--ч-рап-т-. Не забравяй панталоните, ризите, чорапите. Н- з-б-а-я- п-н-а-о-и-е- р-з-т-, ч-р-п-т-. ------------------------------------------ Не забравяй панталоните, ризите, чорапите. 0
Ne-zabravy-- panta---i-e, -izi-e,---o-apit-. Ne zabravyay pantalonite, rizite, chorapite. N- z-b-a-y-y p-n-a-o-i-e- r-z-t-, c-o-a-i-e- -------------------------------------------- Ne zabravyay pantalonite, rizite, chorapite.
Misli na kravate, remene, sakoe. Н--з-брав-й-вр---вр-з-ит-,-к---н-т-- с-ка-а. Не забравяй вратовръзките, коланите, саката. Н- з-б-а-я- в-а-о-р-з-и-е- к-л-н-т-, с-к-т-. -------------------------------------------- Не забравяй вратовръзките, коланите, саката. 0
N--zab--vyay-v--t-vr-zk-te,--o---i--, s-kata. Ne zabravyay vratovryzkite, kolanite, sakata. N- z-b-a-y-y v-a-o-r-z-i-e- k-l-n-t-, s-k-t-. --------------------------------------------- Ne zabravyay vratovryzkite, kolanite, sakata.
Misli na pidžame, spavaćice i majice. Н- за---в-й--ижа-ит-, н-----и-е-- т-ниск--е. Не забравяй пижамите, нощниците и тениските. Н- з-б-а-я- п-ж-м-т-, н-щ-и-и-е и т-н-с-и-е- -------------------------------------------- Не забравяй пижамите, нощниците и тениските. 0
N- -ab---y---p--------- --sh--n---it- - -e--skit-. Ne zabravyay pizhamite, noshchnitsite i teniskite. N- z-b-a-y-y p-z-a-i-e- n-s-c-n-t-i-e i t-n-s-i-e- -------------------------------------------------- Ne zabravyay pizhamite, noshchnitsite i teniskite.
Trebaš cipele, sandale i čizme. Тряб-ат ---об----,--а-дали----от--и. Трябват ти обувки, сандали и ботуши. Т-я-в-т т- о-у-к-, с-н-а-и и б-т-ш-. ------------------------------------ Трябват ти обувки, сандали и ботуши. 0
T----vat -i --u-k-,--an--l- - --tus-i. Tryabvat ti obuvki, sandali i botushi. T-y-b-a- t- o-u-k-, s-n-a-i i b-t-s-i- -------------------------------------- Tryabvat ti obuvki, sandali i botushi.
Trebaš maramice, sapun i škarice za nokte. Тряб--т-ти --сни-к-рп--к-,-са-у--и но-и---. Трябват ти носни кърпички, сапун и ножичка. Т-я-в-т т- н-с-и к-р-и-к-, с-п-н и н-ж-ч-а- ------------------------------------------- Трябват ти носни кърпички, сапун и ножичка. 0
Tr-a-v-t t- n--n- -----c---, sapu--i nozhi--k-. Tryabvat ti nosni kyrpichki, sapun i nozhichka. T-y-b-a- t- n-s-i k-r-i-h-i- s-p-n i n-z-i-h-a- ----------------------------------------------- Tryabvat ti nosni kyrpichki, sapun i nozhichka.
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Тр-бв--------еб-н---етк- ---з-би и ----а--а зъ-и. Трябват ти гребен, четка за зъби и паста за зъби. Т-я-в-т т- г-е-е-, ч-т-а з- з-б- и п-с-а з- з-б-. ------------------------------------------------- Трябват ти гребен, четка за зъби и паста за зъби. 0
T---b-at ti -r--en, che-ka -- z--i-i-p---a--a zyb-. Tryabvat ti greben, chetka za zybi i pasta za zybi. T-y-b-a- t- g-e-e-, c-e-k- z- z-b- i p-s-a z- z-b-. --------------------------------------------------- Tryabvat ti greben, chetka za zybi i pasta za zybi.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Budući da će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se također mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tomu je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezični hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Dali si znao?
Češki je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička povijest oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim točkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno Pri tome se otkriva puno novih stvari.