Knjiga fraza

bs U školi   »   be У школе

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [чатыры]

4 [chatyry]

У школе

U shkole

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Gdje smo mi? Дзе---? Д__ м__ Д-е м-? ------- Дзе мы? 0
Dz- --? D__ m__ D-e m-? ------- Dze my?
Mi smo u školi. М- ў-шко-е. М_ ў ш_____ М- ў ш-о-е- ----------- Мы ў школе. 0
My-- s---le. M_ u s______ M- u s-k-l-. ------------ My u shkole.
Imamo nastavu. У --с -а--т-і. У н__ з_______ У н-с з-н-т-і- -------------- У нас заняткі. 0
U-na----ny-tk-. U n__ z________ U n-s z-n-a-k-. --------------- U nas zanyatkі.
Ovo su učenici. Г----ву-ні. Г___ в_____ Г-т- в-ч-і- ----------- Гэта вучні. 0
G-t---uch--. G___ v______ G-t- v-c-n-. ------------ Geta vuchnі.
Ovo je učiteljica. Гэт--н-стаўніц-. Г___ н__________ Г-т- н-с-а-н-ц-. ---------------- Гэта настаўніца. 0
G--a -a-t-u--ts-. G___ n___________ G-t- n-s-a-n-t-a- ----------------- Geta nastaunіtsa.
Ovo je razred. Гэ-а --а-. Г___ к____ Г-т- к-а-. ---------- Гэта клас. 0
Geta kla-. G___ k____ G-t- k-a-. ---------- Geta klas.
Šta radimo? Што м- -о--м? Ш__ м_ р_____ Ш-о м- р-б-м- ------------- Што мы робім? 0
Shto -y--o-іm? S___ m_ r_____ S-t- m- r-b-m- -------------- Shto my robіm?
Učimo. Мы -уч-мся. М_ в_______ М- в-ч-м-я- ----------- Мы вучымся. 0
My ----yms--. M_ v_________ M- v-c-y-s-a- ------------- My vuchymsya.
Učimo jezik. Мы -ыв---ем--ов-. М_ в_______ м____ М- в-в-ч-е- м-в-. ----------------- Мы вывучаем мову. 0
My --vu-haem-m-vu. M_ v________ m____ M- v-v-c-a-m m-v-. ------------------ My vyvuchaem movu.
Učim engleski. Я---ву-а--ан---йску- ---у. Я в______ а_________ м____ Я в-в-ч-ю а-г-і-с-у- м-в-. -------------------------- Я вывучаю англійскую мову. 0
Ya-v-vuc-a-- anglіy-k-yu ----. Y_ v________ a__________ m____ Y- v-v-c-a-u a-g-і-s-u-u m-v-. ------------------------------ Ya vyvuchayu anglіyskuyu movu.
Učiš španski. Ты-выву-аеш--спан-----м-в-. Т_ в_______ і________ м____ Т- в-в-ч-е- і-п-н-к-ю м-в-. --------------------------- Ты вывучаеш іспанскую мову. 0
Ty--yv--h-es---s-a-sk-yu-m-v-. T_ v_________ і_________ m____ T- v-v-c-a-s- і-p-n-k-y- m-v-. ------------------------------ Ty vyvuchaesh іspanskuyu movu.
On uči njemački. Ён вы-у--- -----к-ю-----. Ё_ в______ н_______ м____ Ё- в-в-ч-е н-м-ц-у- м-в-. ------------------------- Ён вывучае нямецкую мову. 0
En---vuc--e ----etsk--u mo--. E_ v_______ n__________ m____ E- v-v-c-a- n-a-e-s-u-u m-v-. ----------------------------- En vyvuchae nyametskuyu movu.
Učimo francuski. М- -------м фран-уз---- -о--. М_ в_______ ф__________ м____ М- в-в-ч-е- ф-а-ц-з-к-ю м-в-. ----------------------------- Мы вывучаем французскую мову. 0
M- v-vu--ae--f--n----s-uy- mo--. M_ v________ f____________ m____ M- v-v-c-a-m f-a-t-u-s-u-u m-v-. -------------------------------- My vyvuchaem frantsuzskuyu movu.
Učite italijanski. В- -ы-у--е---і-аль-нс-----о--. В_ в________ і__________ м____ В- в-в-ч-е-е і-а-ь-н-к-ю м-в-. ------------------------------ Вы вывучаеце італьянскую мову. 0
V---yvuch-et-e-і-a---ansku-u -o-u. V_ v__________ і____________ m____ V- v-v-c-a-t-e і-a-’-a-s-u-u m-v-. ---------------------------------- Vy vyvuchaetse іtal’yanskuyu movu.
Oni uče ruski. Я-ы выв-ча-ць-р-ску--м-ву. Я__ в________ р_____ м____ Я-ы в-в-ч-ю-ь р-с-у- м-в-. -------------------------- Яны вывучаюць рускую мову. 0
Y-------u-h--uts--ru-ku---mo--. Y___ v___________ r______ m____ Y-n- v-v-c-a-u-s- r-s-u-u m-v-. ------------------------------- Yany vyvuchayuts’ ruskuyu movu.
Učiti jezike je interesantno. Выв-чаць м----ці---а. В_______ м___ ц______ В-в-ч-ц- м-в- ц-к-в-. --------------------- Вывучаць мовы цікава. 0
Vyvuc-ats--movy t-і-a-a. V_________ m___ t_______ V-v-c-a-s- m-v- t-і-a-a- ------------------------ Vyvuchats’ movy tsіkava.
Želimo razumjeti ljude. М--хоч-м ---у---ь---д-ей. М_ х____ р_______ л______ М- х-ч-м р-з-м-ц- л-д-е-. ------------------------- Мы хочам разумець людзей. 0
My k--c----r---mets’ -yudze-. M_ k______ r________ l_______ M- k-o-h-m r-z-m-t-’ l-u-z-y- ----------------------------- My khocham razumets’ lyudzey.
Želimo razgovarati sa ljudima. М- х------азм--ля-ь з-лю-зь-і. М_ х____ р_________ з л_______ М- х-ч-м р-з-а-л-ц- з л-д-ь-і- ------------------------------ Мы хочам размаўляць з людзьмі. 0
M- --o--am--a--au---ts- - ----z--і. M_ k______ r___________ z l________ M- k-o-h-m r-z-a-l-a-s- z l-u-z-m-. ----------------------------------- My khocham razmaulyats’ z lyudz’mі.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.