Knjiga fraza

bs U školi   »   he ‫בבית הספר‬

4 [četiri]

U školi

U školi

‫4 [ארבע]‬

4 [arba]

‫בבית הספר‬

[b'veyt-hasefer]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Gdje smo mi? ‫ה-כ- --ח--?‬ ‫____ א______ ‫-י-ן א-ח-ו-‬ ------------- ‫היכן אנחנו?‬ 0
h--k-an--na-n-? h______ a______ h-y-h-n a-a-n-? --------------- heykhan anaxnu?
Mi smo u školi. ‫-נ-נ----י- ה-פ--‬ ‫_____ ב___ ה_____ ‫-נ-נ- ב-י- ה-פ-.- ------------------ ‫אנחנו בבית הספר.‬ 0
a-a-n- b-vey----se-e-. a_____ b______________ a-a-n- b-v-y---a-e-e-. ---------------------- anaxnu b'veyt-hasefer.
Imamo nastavu. ‫-נח-ו --יע--.‬ ‫_____ ב_______ ‫-נ-נ- ב-י-ו-.- --------------- ‫אנחנו בשיעור.‬ 0
a-ax-- -'---'-r. a_____ b________ a-a-n- b-s-i-u-. ---------------- anaxnu b'shi'ur.
Ovo su učenici. ‫-ל- התל-יד-ם.‬ ‫___ ה_________ ‫-ל- ה-ל-י-י-.- --------------- ‫אלה התלמידים.‬ 0
eleh ha-alm---m. e___ h__________ e-e- h-t-l-i-i-. ---------------- eleh hatalmidim.
Ovo je učiteljica. ‫זו----ר--‬ ‫__ ה______ ‫-ו ה-ו-ה-‬ ----------- ‫זו המורה.‬ 0
z----mo---. z_ h_______ z- h-m-r-h- ----------- zo hamorah.
Ovo je razred. ‫-- --יתה-‬ ‫__ ה______ ‫-ו ה-י-ה-‬ ----------- ‫זו הכיתה.‬ 0
z- h--itah. z_ h_______ z- h-k-t-h- ----------- zo hakitah.
Šta radimo? ‫-ה ---נ--ע---ם-‬ ‫__ א____ ע______ ‫-ה א-ח-ו ע-ש-ם-‬ ----------------- ‫מה אנחנו עושים?‬ 0
m-----a--u--ss--? m__ a_____ o_____ m-h a-a-n- o-s-m- ----------------- mah anaxnu ossim?
Učimo. ‫א--נ- ---ד-ם.‬ ‫_____ ל_______ ‫-נ-נ- ל-מ-י-.- --------------- ‫אנחנו לומדים.‬ 0
a--xn- --md--. a_____ l______ a-a-n- l-m-i-. -------------- anaxnu lomdim.
Učimo jezik. ‫--ח-ו לומ--ם שפה-‬ ‫_____ ל_____ ש____ ‫-נ-נ- ל-מ-י- ש-ה-‬ ------------------- ‫אנחנו לומדים שפה.‬ 0
an-x-- -----m -s-fa-. a_____ l_____ s______ a-a-n- l-m-i- s-a-a-. --------------------- anaxnu lomdim ssafah.
Učim engleski. ‫-נ--ל-מ- / ת אנ---ת.‬ ‫___ ל___ / ת א_______ ‫-נ- ל-מ- / ת א-ג-י-.- ---------------------- ‫אני לומד / ת אנגלית.‬ 0
an- -o--------det ang-i-. a__ l____________ a______ a-i l-m-d-l-m-d-t a-g-i-. ------------------------- ani lomed/lomedet anglit.
Učiš španski. ‫א- --ה ל----- ת -----ת-‬ ‫__ / ה ל___ / ת ס_______ ‫-ת / ה ל-מ- / ת ס-ר-י-.- ------------------------- ‫את / ה לומד / ת ספרדית.‬ 0
a--h-a--l--e-/l-m---- -f--a--t. a______ l____________ s________ a-a-/-t l-m-d-l-m-d-t s-a-a-i-. ------------------------------- atah/at lomed/lomedet sfaradit.
On uči njemački. ‫-וא לו-ד ג-מ-ית-‬ ‫___ ל___ ג_______ ‫-ו- ל-מ- ג-מ-י-.- ------------------ ‫הוא לומד גרמנית.‬ 0
hu l---- -e--an--. h_ l____ g________ h- l-m-d g-r-a-i-. ------------------ hu lomed germanit.
Učimo francuski. ‫א------ו-----צ-פ-ית-‬ ‫_____ ל_____ צ_______ ‫-נ-נ- ל-מ-י- צ-פ-י-.- ---------------------- ‫אנחנו לומדים צרפתית.‬ 0
a-ax-- l-m-im -s--f---t. a_____ l_____ t_________ a-a-n- l-m-i- t-a-f-t-t- ------------------------ anaxnu lomdim tsarfatit.
Učite italijanski. ‫-תם----ד-ם-אי-ל-ית-‬ ‫___ ל_____ א________ ‫-ת- ל-מ-י- א-ט-ק-ת-‬ --------------------- ‫אתם לומדים איטלקית.‬ 0
a-----o-dim i-a--it. a___ l_____ i_______ a-e- l-m-i- i-a-q-t- -------------------- atem lomdim italqit.
Oni uče ruski. ‫-ם-ל-מדים-רוס-ת.‬ ‫__ ל_____ ר______ ‫-ם ל-מ-י- ר-ס-ת-‬ ------------------ ‫הם לומדים רוסית.‬ 0
h---l--di--r-sit. h__ l_____ r_____ h-m l-m-i- r-s-t- ----------------- hem lomdim rusit.
Učiti jezike je interesantno. ‫מע-יי- לל--- ש-ות.‬ ‫______ ל____ ש_____ ‫-ע-י-ן ל-מ-ד ש-ו-.- -------------------- ‫מעניין ללמוד שפות.‬ 0
me'----y--l-lmod -sa--t. m________ l_____ s______ m-'-n-e-n l-l-o- s-a-o-. ------------------------ me'anieyn lilmod ssafot.
Želimo razumjeti ljude. ‫-נ-נ- רו-ים-ל--ין-(א-ש----‬ ‫_____ ר____ ל____ (________ ‫-נ-נ- ר-צ-ם ל-ב-ן (-נ-י-)-‬ ---------------------------- ‫אנחנו רוצים להבין (אנשים).‬ 0
an--nu--o---m --ha--- (--na-h-m-. a_____ r_____ l______ (__________ a-a-n- r-t-i- l-h-v-n (-a-a-h-m-. --------------------------------- anaxnu rotsim lehavin ('anashim).
Želimo razgovarati sa ljudima. ‫-נ-נו-רו--- --וחח עם -נשי-.‬ ‫_____ ר____ ל____ ע_ א______ ‫-נ-נ- ר-צ-ם ל-ו-ח ע- א-ש-ם-‬ ----------------------------- ‫אנחנו רוצים לשוחח עם אנשים.‬ 0
ana-nu-ro-s-m le--o--ax-i- an--hi-. a_____ r_____ l________ i_ a_______ a-a-n- r-t-i- l-s-o-e-x i- a-a-h-m- ----------------------------------- anaxnu rotsim lessoxeax im anashim.

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.