Knjiga fraza

bs nešto morati   »   ha bukatar wani abu

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [sabain da biyu]

bukatar wani abu

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
morati y--kam-ata y_ k______ y- k-m-a-a ---------- ya kammata 0
Ja moram poslati pismo. D-l---e--n ai-----s-k-r. D___ n_ i_ a___ w_______ D-l- n- i- a-k- w-s-k-r- ------------------------ Dole ne in aika wasikar. 0
Ja moram platiti hotel. Do----- -n bi-a-ot-l D___ n_ i_ b___ o___ D-l- n- i- b-y- o-a- -------------------- Dole ne in biya otal 0
Ti moraš rano ustati. Ku-a--uƙat-- ta-hi-d---uri. K___ b______ t____ d_ w____ K-n- b-ƙ-t-r t-s-i d- w-r-. --------------------------- Kuna buƙatar tashi da wuri. 0
Ti moraš puno raditi. Do-e----k--y- a--- da-ya-a. D___ n_ k_ y_ a___ d_ y____ D-l- n- k- y- a-k- d- y-w-. --------------------------- Dole ne ku yi aiki da yawa. 0
Ti moraš biti tačan / tačna. D-le -e--u----an-e-a--n lokac-. D___ n_ k_ k______ a___ l______ D-l- n- k- k-s-n-e a-a- l-k-c-. ------------------------------- Dole ne ku kasance akan lokaci. 0
On mora napuniti rezervoar. Dole ne y--cik-. D___ n_ y_ c____ D-l- n- y- c-k-. ---------------- Dole ne ya cika. 0
On mora popraviti auto. D-le -e--a-gyara-mota-. D___ n_ y_ g____ m_____ D-l- n- y- g-a-a m-t-r- ----------------------- Dole ne ya gyara motar. 0
On mora oprati auto. Do-- y---a--e --ta-. D___ y_ w____ m_____ D-l- y- w-n-e m-t-r- -------------------- Dole ya wanke motar. 0
Ona mora kupovati. Do---t- --fi--iy-yy-. D___ t_ t___ s_______ D-l- t- t-f- s-y-y-a- --------------------- Dole ta tafi siyayya. 0
Ona mora čistiti stan. D-le -a sh-re g--a-. D___ t_ s____ g_____ D-l- t- s-a-e g-d-n- -------------------- Dole ta share gidan. 0
Ona mora prati veš. D-----a-----anki. D___ t_ y_ w_____ D-l- t- y- w-n-i- ----------------- Dole ta yi wanki. 0
Mi moramo odmah ići u školu. Do---ne m-----i m-k-ran-a-nan d--nan. D___ n_ m_ t___ m________ n__ d_ n___ D-l- n- m- t-f- m-k-r-n-a n-n d- n-n- ------------------------------------- Dole ne mu tafi makaranta nan da nan. 0
Mi moramo odmah ići na posao. Do-- -e m---e--iki---n d--n-n. D___ n_ m_ j_ a___ n__ d_ n___ D-l- n- m- j- a-k- n-n d- n-n- ------------------------------ Dole ne mu je aiki nan da nan. 0
Mi moramo odmah ići doktoru. Dol- n--mu-j------- ----ta nan-d--nan. D___ n_ m_ j_ w____ l_____ n__ d_ n___ D-l- n- m- j- w-r-n l-k-t- n-n d- n-n- -------------------------------------- Dole ne mu je wurin likita nan da nan. 0
Vi morate čekati autobus. D--e--- ku ji---ba-. D___ n_ k_ j___ b___ D-l- n- k- j-r- b-s- -------------------- Dole ne ku jira bas. 0
Vi morate čekati voz. Do----- ku----- -i-g-n. D___ n_ k_ j___ j______ D-l- n- k- j-r- j-r-i-. ----------------------- Dole ne ku jira jirgin. 0
Vi morate čekati taksi. Do-e-ne k- -ira ta-s-. D___ n_ k_ j___ t_____ D-l- n- k- j-r- t-k-i- ---------------------- Dole ne ku jira taksi. 0

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...