Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   ha A cikin gidan abinci 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [talatin da daya]

A cikin gidan abinci 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. I-a---- a--n--i I__ s__ a___ c_ I-a s-n a-i- c- --------------- Ina son abin ci 0
Htio / htjela bih salatu. in--so- sala-i i__ s__ s_____ i-a s-n s-l-t- -------------- ina son salati 0
Htio / htjela bih supu. in--so- ---a i__ s__ m___ i-a s-n m-y- ------------ ina son miya 0
Htio / htjela bih desert. Ina so- -a-a- -aki I__ s__ k____ z___ I-a s-n k-y-n z-k- ------------------ Ina son kayan zaki 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. I-a-s---i-e -r--m-t-re-d- k-r-- --i t----. I__ s__ i__ c____ t___ d_ k____ m__ t_____ I-a s-n i-e c-e-m t-r- d- k-r-m m-i t-a-i- ------------------------------------------ Ina son ice cream tare da kirim mai tsami. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Ina --n yaya- i-a-e ko-----. I__ s__ y____ i____ k_ c____ I-a s-n y-y-n i-a-e k- c-k-. ---------------------------- Ina son yayan itace ko cuku. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. M--a-son---- ka-i--k------. M___ s__ y__ k____ k_______ M-n- s-n y-n k-r-n k-m-l-o- --------------------------- Muna son yin karin kumallo. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Mu-a ---mu-ci--b-n-in-ra--. M___ s_ m_ c_ a______ r____ M-n- s- m- c- a-i-c-n r-n-. --------------------------- Muna so mu ci abincin rana. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Muna -- -u ci a-in--n-d---. M___ s_ m_ c_ a______ d____ M-n- s- m- c- a-i-c-n d-r-. --------------------------- Muna so mu ci abincin dare. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Me-k-----o-don----i----m---o? M_ k___ s_ d__ k____ k_______ M- k-k- s- d-n k-r-n k-m-l-o- ----------------------------- Me kuke so don karin kumallo? 0
Zemičke s marmeladom i medom? R--ls tar--da---m -----m-? R____ t___ d_ j__ d_ z____ R-l-s t-r- d- j-m d- z-m-? -------------------------- Rolls tare da jam da zuma? 0
Tost s kobasicom i sirom? T-a-t -are -a-t-i--n a--de da-c-ku? T____ t___ d_ t_____ a____ d_ c____ T-a-t t-r- d- t-i-a- a-a-e d- c-k-? ----------------------------------- Toast tare da tsiran alade da cuku? 0
Kuhano jaje? A daf---en ---i? A d_______ k____ A d-f-f-e- k-a-? ---------------- A dafaffen kwai? 0
Jaje na oko? S-y-yye--kwai? S_______ k____ S-y-y-e- k-a-? -------------- Soyayyen kwai? 0
Omlet? W--i--m----? W___ o______ W-n- o-e-e-? ------------ Wani omelet? 0
Molim još jedan jogurt. Wa-- -----t,---- A--ah. W___ y______ d__ A_____ W-n- y-g-r-, d-n A-l-h- ----------------------- Wani yogurt, don Allah. 0
Molim još soli i bibera. Karin -ishi-- -a--ar-on-,--o- Al-ah. K____ g______ d_ b_______ d__ A_____ K-r-n g-s-i-i d- b-r-o-o- d-n A-l-h- ------------------------------------ Karin gishiri da barkono, don Allah. 0
Molim još jednu čašu vode. W-ni--i---h---r--a, --- Al-a-. W___ g_______ r____ d__ A_____ W-n- g-l-s-i- r-w-, d-n A-l-h- ------------------------------ Wani gilashin ruwa, don Allah. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!