Knjiga fraza

bs Brojevi   »   ha Kidaya

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [bakwai]

Kidaya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Ja brojim: I-a k-rg-: I__ k_____ I-a k-r-a- ---------- Ina kirga: 0
jedan, dva, tri day--b-y- --u d___ b___ u__ d-y- b-y- u-u ------------- daya biyu uku 0
Ja brojim do tri. N- -id----zu-a ---. N_ ƙ_____ z___ u___ N- ƙ-d-y- z-w- u-u- ------------------- Na ƙidaya zuwa uku. 0
Ja brojim dalje: I-- c- -ab- -a-kir-a--: I__ c_ g___ d_ k_______ I-a c- g-b- d- k-r-a-a- ----------------------- Ina ci gaba da kirgawa: 0
četiri, pet, šest, h---- b---r- s-ida, h____ b_____ s_____ h-d-, b-y-r- s-i-a- ------------------- hudu, biyar, shida, 0
sedam, osam, devet ba-----t-k-as-tara b_____ t_____ t___ b-k-a- t-k-a- t-r- ------------------ bakwai takwas tara 0
Ja brojim. ina -irga i__ k____ i-a k-r-a --------- ina kirga 0
Ti brojiš. k--kirga k_ k____ k- k-r-a -------- ka kirga 0
On broji. A------. A_ f____ A- f-d-. -------- An fada. 0
Jedan. Prvi. Daya- N- f-r--. D____ N_ f_____ D-y-. N- f-r-o- --------------- Daya. Na farko. 0
Dva. Drugi. Bi-u.-Na-biyu. B____ N_ b____ B-y-. N- b-y-. -------------- Biyu. Na biyu. 0
Tri. Treći. Uku.-N- -k-. U___ N_ u___ U-u- N- u-u- ------------ Uku. Na uku. 0
Četiri. Četvrti. Hudu.-Na--u-u. H____ N_ h____ H-d-. N- h-d-. -------------- Hudu. Na hudu. 0
Pet. Peti. Biya-. N- b----. B_____ N_ b_____ B-y-r- N- b-y-r- ---------------- Biyar. Na biyar. 0
Šest. Šesti. Shida--N- shi--. S_____ N_ s_____ S-i-a- N- s-i-a- ---------------- Shida. Na shida. 0
Sedam. Sedmi. B---a-. N----k-a-. B______ N_ b______ B-k-a-. N- b-k-a-. ------------------ Bakwai. Na bakwai. 0
Osam. Osmi. Ta-wa---Na--a-w-s. T______ N_ t______ T-k-a-. N- t-k-a-. ------------------ Takwas. Na takwas. 0
Devet. Deveti. Ta-a--a --ra. T___ N_ t____ T-r- N- t-r-. ------------- Tara Na tara. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...