Мо--син не-х--де ----грат- с--лутк-м.
Мој син не хтеде се играти са лутком.
М-ј с-н н- х-е-е с- и-р-т- с- л-т-о-.
-------------------------------------
Мој син не хтеде се играти са лутком. 0 M-j s---n- htede--e -gr-------lutk-m.Moj sin ne htede se igrati sa lutkom.M-j s-n n- h-e-e s- i-r-t- s- l-t-o-.-------------------------------------Moj sin ne htede se igrati sa lutkom.
Мо-а-жен- не-хтед- игр-т- ша- са м--м.
Моја жена не хтеде играти шах са мном.
М-ј- ж-н- н- х-е-е и-р-т- ш-х с- м-о-.
--------------------------------------
Моја жена не хтеде играти шах са мном. 0 M--a ---a ne-hte-e igr-t- ----sa ----.Moja žena ne htede igrati šah sa mnom.M-j- ž-n- n- h-e-e i-r-t- š-h s- m-o-.--------------------------------------Moja žena ne htede igrati šah sa mnom.
М-ја деца-не-х-едо-- -ћ- у ше-њу.
Моја деца не хтедоше ићи у шетњу.
М-ј- д-ц- н- х-е-о-е и-и у ш-т-у-
---------------------------------
Моја деца не хтедоше ићи у шетњу. 0 M--a---c- n- h-e-o-e -ć- u -e--j-.Moja deca ne htedoše ic-i u šetnju.M-j- d-c- n- h-e-o-e i-́- u š-t-j-.-----------------------------------Moja deca ne htedoše ići u šetnju.
О-и--- х----ш--и-и у--ре--т.
Они не хтедоше ићи у кревет.
О-и н- х-е-о-е и-и у к-е-е-.
----------------------------
Они не хтедоше ићи у кревет. 0 O-i ne -te-o-e-ić--- k--vet.Oni ne htedoše ic-i u krevet.O-i n- h-e-o-e i-́- u k-e-e-.-----------------------------Oni ne htedoše ići u krevet.
Он не-см--е јести----д--е-.
Он не смеде јести сладолед.
О- н- с-е-е ј-с-и с-а-о-е-.
---------------------------
Он не смеде јести сладолед. 0 On n--sm-de----t--s-ad-l-d.On ne smede jesti sladoled.O- n- s-e-e j-s-i s-a-o-e-.---------------------------On ne smede jesti sladoled.
Он не см-де-ј---и-ч-ко---у.
Он не смеде јести чоколаду.
О- н- с-е-е ј-с-и ч-к-л-д-.
---------------------------
Он не смеде јести чоколаду. 0 O- -e smede--e-t- ---o--du.On ne smede jesti čokoladu.O- n- s-e-e j-s-i č-k-l-d-.---------------------------On ne smede jesti čokoladu.
Ј- ----о- нешто заж----и.
Ја смедох нешто зажелети.
Ј- с-е-о- н-ш-о з-ж-л-т-.
-------------------------
Ја смедох нешто зажелети. 0 J- -m-----n--to -a-e---i.Ja smedoh nešto zaželeti.J- s-e-o- n-š-o z-ž-l-t-.-------------------------Ja smedoh nešto zaželeti.
Ј-------- ку-и-- себи-ха--ну.
Ја смедох купити себи хаљину.
Ј- с-е-о- к-п-т- с-б- х-љ-н-.
-----------------------------
Ја смедох купити себи хаљину. 0 Ja smedo--ku--t-------hal--n-.Ja smedoh kupiti sebi haljinu.J- s-e-o- k-p-t- s-b- h-l-i-u-------------------------------Ja smedoh kupiti sebi haljinu.
Ја --е--х--зет- -еби јед-у ---ли-у.
Ја смедох узети себи једну пралину.
Ј- с-е-о- у-е-и с-б- ј-д-у п-а-и-у-
-----------------------------------
Ја смедох узети себи једну пралину. 0 Ja s--d-- uz-ti -ebi jednu pra-i-u.Ja smedoh uzeti sebi jednu pralinu.J- s-e-o- u-e-i s-b- j-d-u p-a-i-u------------------------------------Ja smedoh uzeti sebi jednu pralinu.
См-де -- -и-п---ти у -в-о--?
Смеде ли ти пушити у авиону?
С-е-е л- т- п-ш-т- у а-и-н-?
----------------------------
Смеде ли ти пушити у авиону? 0 Sm--e-l--t- p-šiti --a-ionu?Smede li ti pušiti u avionu?S-e-e l- t- p-š-t- u a-i-n-?----------------------------Smede li ti pušiti u avionu?
Смед- л- т--------и-о - -о--и--?
Смеде ли ти пити пиво у болници?
С-е-е л- т- п-т- п-в- у б-л-и-и-
--------------------------------
Смеде ли ти пити пиво у болници? 0 S-ed---i-ti-p-t---i-o---b--nici?Smede li ti piti pivo u bolnici?S-e-e l- t- p-t- p-v- u b-l-i-i---------------------------------Smede li ti piti pivo u bolnici?
С--де--- -- пов---- -с--- хоте-?
Смеде ли ти повести пса у хотел?
С-е-е л- т- п-в-с-и п-а у х-т-л-
--------------------------------
Смеде ли ти повести пса у хотел? 0 S-ed- -i-ti-p-v--t- -sa - h-t--?Smede li ti povesti psa u hotel?S-e-e l- t- p-v-s-i p-a u h-t-l---------------------------------Smede li ti povesti psa u hotel?
Durante le vacanze i bambini potevano restare a lungo fuori.
Н- распуст------ с-едо-е-о--а-и ду-- --н-.
На распусту деца смедоше остати дуже вани.
Н- р-с-у-т- д-ц- с-е-о-е о-т-т- д-ж- в-н-.
------------------------------------------
На распусту деца смедоше остати дуже вани. 0 N- ra-pu-t--d-c- -m---še-----t---už- --n-.Na raspustu deca smedoše ostati duže vani.N- r-s-u-t- d-c- s-e-o-e o-t-t- d-ž- v-n-.------------------------------------------Na raspustu deca smedoše ostati duže vani.
Più lingue
Clicca su una bandiera!
Durante le vacanze i bambini potevano restare a lungo fuori.
На каникулах детям можно было долго оставаться на улице.
Loro potevano giocare a lungo nel cortile.
Они-с--д-ш- --го с- и--ати у----р---у.
Они смедоше дуго се играти у дворишту.
О-и с-е-о-е д-г- с- и-р-т- у д-о-и-т-.
--------------------------------------
Они смедоше дуго се играти у дворишту. 0 Oni-smed-š- -u---se-ig-ati u dv-ri--u.Oni smedoše dugo se igrati u dvorištu.O-i s-e-o-e d-g- s- i-r-t- u d-o-i-t-.--------------------------------------Oni smedoše dugo se igrati u dvorištu.
Он- с-ед-ше д----о---т---у-ни.
Они смедоше дуго остати будни.
О-и с-е-о-е д-г- о-т-т- б-д-и-
------------------------------
Они смедоше дуго остати будни. 0 O----m-d--e--ugo-o-ta-- -u-n-.Oni smedoše dugo ostati budni.O-i s-e-o-e d-g- o-t-t- b-d-i-------------------------------Oni smedoše dugo ostati budni.
Imparare non è sempre facile.
Anche quando è divertente, può stancare.
Quando si impara qualcosa, si è felici, si è orgogliosi di se stessi e dei progressi raggiunti.
Purtroppo, si dimentica anche ciò che si impara.
E con le lingue straniere diventa un problema.
Molti di noi imparano a scuola una o più lingue straniere.
Dopo gli anni di formazione, dimentichiamo spesso ciò che abbiamo imparato se non parliamo più le lingue.
Nella vita di tutti i giorni usiamo la nostra lingua madre, mentre può capitare di parlare le lingue straniere solo quando siamo in vacanza.
Se la conoscenza non viene attivata, in genere viene meno col tempo.
Il nostro cervello è come un muscolo, deve essere tenuto in allenamento, deve muoversi, per non indebolirsi.
Esistono anche dei modi per non dimenticare.
La cosa più importante è impiegare ciò che si è appreso, magari ricorrendo a qualche soluzione di rito.
Si può pianificare un programma da seguire in alcuni giorni della settimana.
Il lunedì si potrebbe leggere un libro in lingua, il mercoledì ascoltare una trasmissione radio e il venerdì scrivere il diario in un’altra lingua.
Così facendo, si alternano più attività: scrittura, lettura ed ascolto.
In più, le proprie conoscenze vengono attivate in diversi modi.
Tutti questi esercizi non debbono durare troppo – mezz’ora basta!
E’ importante esercitarsi costantemente!
Gli studi dimostrano che, una volta che abbiamo imparato qualcosa, il nostro cervello la conserva per decenni.
Bisogna solo estrarla dal cassetto …