Knjiga fraza

bs Brojevi   »   ps شمېرل

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [ اووه ]

7 [ اووه ]

شمېرل

[شمېرل]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski paštu Igra Više
Ja brojim: زه-شم--م ز_ ش____ ز- ش-ې-م -------- زه شمېرم 0
z--šm--m z_ š____ z- š-ê-m -------- za šmêrm
jedan, dva, tri یو---- د-ې ی_ د__ د__ ی- د-ه د-ې ---------- یو دوه درې 0
ی- --ه---ې ی_ د__ د__ ی- د-ه د-ې ---------- یو دوه درې
Ja brojim do tri. زه -ر ----پ-ر---ساب --م ز_ ت_ د__ پ___ ح___ ک__ ز- ت- د-ې پ-ر- ح-ا- ک-م ----------------------- زه تر درې پورې حساب کوم 0
z- -r ----p--ê -s-- kom z_ t_ d__ p___ ḩ___ k__ z- t- d-ê p-r- ḩ-ā- k-m ----------------------- za tr drê porê ḩsāb kom
Ja brojim dalje: ز----ر -م --ی-م ز_ ن__ ه_ ش____ ز- ن-ر ه- ش-ی-م --------------- زه نور هم شمیرم 0
z----- ---š---m z_ n__ a_ š____ z- n-r a- š-y-m --------------- za nor am šmyrm
četiri, pet, šest, څل--، پ-ځه- -پ-، څ____ پ____ ش___ څ-و-، پ-ځ-، ش-ږ- ---------------- څلور، پنځه، شپږ، 0
څلور، ----،-ش-ږ، څ____ پ____ ش___ څ-و-، پ-ځ-، ش-ږ- ---------------- څلور، پنځه، شپږ،
sedam, osam, devet اوه-ات---هه ا__ ا__ ن__ ا-ه ا-ه ن-ه ----------- اوه اته نهه 0
ا-- -ته-ن-ه ا__ ا__ ن__ ا-ه ا-ه ن-ه ----------- اوه اته نهه
Ja brojim. ز---مېرم ز_ ش____ ز- ش-ې-م -------- زه شمېرم 0
za-šmê-m z_ š____ z- š-ê-m -------- za šmêrm
Ti brojiš. ت--شم--- ک-ې ت_ ش____ ک__ ت- ش-ی-ې ک-ې ------------- ته شمیرې کوې 0
ta šmy-ê --ê t_ š____ k__ t- š-y-ê k-ê ------------ ta šmyrê koê
On broji. هغ--شم---- -وی ه__ ش_____ ک__ ه-ه ش-ې-ن- ک-ی --------------- هغه شمېرنه کوی 0
a-a ---rna -oy a__ š_____ k__ a-a š-ê-n- k-y -------------- aǧa šmêrna koy
Jedan. Prvi. ی-- ل---. ی__ ل____ ی-. ل-ړ-. --------- یو. لمړی. 0
یو--لم--. ی__ ل____ ی-. ل-ړ-. --------- یو. لمړی.
Dva. Drugi. د-----و--. د___ د____ د-ه- د-ه-. ---------- دوه. دوهم. 0
دو-- دوه-. د___ د____ د-ه- د-ه-. ---------- دوه. دوهم.
Tri. Treći. د-ې- د-ی-. د___ د____ د-ې- د-ی-. ---------- درې. دریم. 0
د-ې--دریم. د___ د____ د-ې- د-ی-. ---------- درې. دریم.
Četiri. Četvrti. څلو-. -----. څ____ څ_____ څ-و-. څ-و-م- ------------ څلور. څلورم. 0
څل-ر.-څلورم. څ____ څ_____ څ-و-. څ-و-م- ------------ څلور. څلورم.
Pet. Peti. پ-ځ-.--ن--. پ____ پ____ پ-ځ-. پ-ځ-. ----------- پنځه. پنځم. 0
پن-ه- --ځ-. پ____ پ____ پ-ځ-. پ-ځ-. ----------- پنځه. پنځم.
Šest. Šesti. شپ---شپږ-. ش___ ش____ ش-ږ- ش-ږ-. ---------- شپږ. شپږم. 0
ش--. شپ--. ش___ ش____ ش-ږ- ش-ږ-. ---------- شپږ. شپږم.
Sedam. Sedmi. او-ه. ا-و-. ا____ ا____ ا-و-. ا-و-. ----------- اووه. اووم. 0
او----اوو-. ا____ ا____ ا-و-. ا-و-. ----------- اووه. اووم.
Osam. Osmi. ا-ه- ا--ه. ا___ ا____ ا-ه- ا-م-. ---------- اته. اتمه. 0
ا-ه. -تمه. ا___ ا____ ا-ه- ا-م-. ---------- اته. اتمه.
Devet. Deveti. ن-ه--ن-م. ن___ ن___ ن-ه- ن-م- --------- نهه. نهم. 0
ن--. -ه-. ن___ ن___ ن-ه- ن-م- --------- نهه. نهم.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...