Frazlibro

eo Is-tempo 1   »   hr Prošlost 1

81 [okdek unu]

Is-tempo 1

Is-tempo 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto kroata Ludu Pli
skribi p-s-ti p_____ p-s-t- ------ pisati 0
Li skribis leteron. On -e n-p--a- pi-m-. O_ j_ n______ p_____ O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo. 0
Kaj ŝi skribis karton. A -n--je na-i---a -a-g-----c-. A o__ j_ n_______ r___________ A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu. 0
legi čit-ti č_____ č-t-t- ------ čitati 0
Li legis revuon. On je---ta--ilus-rira-i-čas--i-. O_ j_ č____ i__________ č_______ O- j- č-t-o i-u-t-i-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrirani časopis. 0
Kaj ŝi legis libron. A o-a-----i-a---k-j---. A o__ j_ č_____ k______ A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu. 0
preni u---i u____ u-e-i ----- uzeti 0
Li prenis cigaredon. On ------o cigar-tu. O_ j_ u___ c________ O- j- u-e- c-g-r-t-. -------------------- On je uzeo cigaretu. 0
Ŝi prenis pecon da ĉokolado. O-- j--u--l- -o--d--o-o-a-e. O__ j_ u____ k____ č________ O-a j- u-e-a k-m-d č-k-l-d-. ---------------------------- Ona je uzela komad čokolade. 0
Li estis malfidela, sed ŝi estis fidela. O--j- --- ne--er---------na je---l- vjerna. O_ j_ b__ n________ a__ o__ j_ b___ v______ O- j- b-o n-v-e-a-, a-i o-a j- b-l- v-e-n-. ------------------------------------------- On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. 0
Li estis maldiligenta, sed ŝi estis diligenta. O- je-b-----jen--a-i o----e-bil--vr-j-d--. O_ j_ b__ l_____ a__ o__ j_ b___ v________ O- j- b-o l-j-n- a-i o-a j- b-l- v-i-e-n-. ------------------------------------------ On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. 0
Li estis malriĉa, sed ŝi estis riĉa. On--e --- s-r----a-, -li--n- je--i----og--a. O_ j_ b__ s_________ a__ o__ j_ b___ b______ O- j- b-o s-r-m-š-n- a-i o-a j- b-l- b-g-t-. -------------------------------------------- On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. 0
Li ne havis monon, sed male ŝuldojn. On-n-j- im-o --v-c---ne---dugo-e. O_ n___ i___ n______ n___ d______ O- n-j- i-a- n-v-c-, n-g- d-g-v-. --------------------------------- On nije imao novaca, nego dugove. 0
Li ne estis bonŝanca, sed male malbonŝanca. On n-j--ima----e-e,-n--o -eh. O_ n___ i___ s_____ n___ p___ O- n-j- i-a- s-e-e- n-g- p-h- ----------------------------- On nije imao sreće, nego peh. 0
Li ne havis sukceson, sed male malsukceson. O- ---e ---o-----e-, --g- ---s----. O_ n___ i___ u______ n___ n________ O- n-j- i-a- u-p-e-, n-g- n-u-p-e-. ----------------------------------- On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. 0
Li ne estis kontenta, sed male malkontenta. On n-je -i- --d----j--,--e-----za-o-o-j--. O_ n___ b__ z__________ n___ n____________ O- n-j- b-o z-d-v-l-a-, n-g- n-z-d-v-l-a-. ------------------------------------------ On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. 0
Li ne estis feliĉa, sed male malfeliĉa. On-n--- -i- -r-t--, n--o-n--re--n. O_ n___ b__ s______ n___ n________ O- n-j- b-o s-e-a-, n-g- n-s-e-a-. ---------------------------------- On nije bio sretan, nego nesretan. 0
Li ne estis simpatia, sed male malsimpatia. O- nij---io-sim-a--čan, --go --t---t--an. O_ n___ b__ s__________ n___ a___________ O- n-j- b-o s-m-a-i-a-, n-g- a-t-p-t-č-n- ----------------------------------------- On nije bio simpatičan, nego antipatičan. 0

Kiel la infanoj lernas korekte paroli

Ekde sia naskiĝo la homo komunikas kun aliuloj. La beboj krias kiam ili volas ion. Kelkmonataĝe ili jam kapablas diri simplajn vortojn. Ĉirkaŭdujaraĝe ili parolas per trivortaj frazoj. Ne influeblas la momento kiam la infanoj komencas paroli. Sed influeblas kiel bone la infanoj lernas sian gepatran lingvon! Oni tamen devas tiucele atenti kelkajn aferojn. Precipe gravas ke la infano ĉiam estu motivita. Ĝi devas ekkompreni ke ĝi parolante ion atingas. La beboj ĝojas ricevi rideton kiel pozitivan reagon. La pli aĝaj infanoj serĉas la dialogon kun sia ĉirkaŭaĵo. Ili modeligas la lingvon de la apudaj homoj. Tial gravas la lingva nivelo de la gepatroj kaj edukantoj. La infanoj devas ankaŭ lerni ke la lingvo estas valora! Sed ili tiuokaze ĉiam amuziĝu. Laŭte legi al infanoj montras al ili kiel ekscita lingvo povas esti. La gepatroj ankaŭ havu aktivaĵojn kun sia infano kiel eble plej ofte. Kiam infano multon travivas, ĝi volas paroli pri tio. Dulingve kreskantaj infanoj bezonas fiksitajn regulojn. Ili devas scii, kiu lingvo parolendas kun kiu. Ilia cerbo tiel povas lerni kiel diferencigi ambaŭ lingvojn. Kiam la infanoj enlernejiĝas, ilia lingvo modifiĝas. Ili lernas novan ordinaran lingvon. Tiam gravas ke la gepatroj atentu la parolmanieron de sia infano. Esploroj montras ke la unua lingvo porĉiame markas la cerbon. Tio, kion ni infanaĝe lernas, akompanas nin la tutan vivon. Kiu sian gepatran lingvon infanaĝe bone lernas, tiu poste profitas el tio. Li pli rapide kaj pli bone lernas novajn aferojn, ne nur fremdajn lingvojn…