Frazlibro

eo Konjunkcioj 1   »   hr Veznici 1

94 [naŭdek kvar]

Konjunkcioj 1

Konjunkcioj 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto kroata Ludu Pli
Atendu ĝis la pluvo ĉesos. Čekaj ----ki-- -- p-e---n-. Č____ d__ k___ n_ p________ Č-k-j d-k k-š- n- p-e-t-n-. --------------------------- Čekaj dok kiša ne prestane. 0
Atendu ĝis mi pretos. Č---- do--n- --d-----to-. Č____ d__ n_ b____ g_____ Č-k-j d-k n- b-d-m g-t-v- ------------------------- Čekaj dok ne budem gotov. 0
Atendu ĝis li revenos. Č-k-j---- ---o---e -r--i. Č____ d__ s_ o_ n_ v_____ Č-k-j d-k s- o- n- v-a-i- ------------------------- Čekaj dok se on ne vrati. 0
Mi atendas ĝis miaj haroj sekos. Č--am -o--m- s- ko-a n--os-ši. Č____ d__ m_ s_ k___ n_ o_____ Č-k-m d-k m- s- k-s- n- o-u-i- ------------------------------ Čekam dok mi se kosa ne osuši. 0
Mi atendas ĝis la filmo finitos. Čekam-do- -i-- ne z--r-i. Č____ d__ f___ n_ z______ Č-k-m d-k f-l- n- z-v-š-. ------------------------- Čekam dok film ne završi. 0
Mi atendas ĝis la trafiklumo verdos. Če--m--ok-ne-b----z-l--o---jet-- n- --------. Č____ d__ n_ b___ z_____ s______ n_ s________ Č-k-m d-k n- b-d- z-l-n- s-j-t-o n- s-m-f-r-. --------------------------------------------- Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. 0
Kiam vi forveturos por ferii? K-d--pu--je--na-god--nji -dm--? K___ p______ n_ g_______ o_____ K-d- p-t-j-š n- g-d-š-j- o-m-r- ------------------------------- Kada putuješ na godišnji odmor? 0
Ĉu antaŭ la someraj ferioj? Jo--p-i-e-----nih -----ika? J__ p____ l______ p________ J-š p-i-e l-e-n-h p-a-n-k-? --------------------------- Još prije ljetnih praznika? 0
Jes, antaŭ ol la someraj ferioj komenciĝos. Da,-j-š--ri-e-ne-- --- ---n--l-et-i--r-zn-c-. D__ j__ p____ n___ š__ p____ l_____ p________ D-, j-š p-i-e n-g- š-o p-č-u l-e-n- p-a-n-c-. --------------------------------------------- Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. 0
Riparu la tegmenton antaŭ ol la vintro komenciĝos. P--ravi -rov--ri-e-n-g--št- d-đ---i-a. P______ k___ p____ n___ š__ d___ z____ P-p-a-i k-o- p-i-e n-g- š-o d-đ- z-m-. -------------------------------------- Popravi krov prije nego što dođe zima. 0
Lavu viajn manojn altabliĝonte. O--r- r-k--p---e-n-go-št- s-edn-- z----ol. O____ r___ p____ n___ š__ s______ z_ s____ O-e-i r-k- p-i-e n-g- š-o s-e-n-š z- s-o-. ------------------------------------------ Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. 0
Fermu la fenestron elironte. Z--v-r- p--z----r--e---g---to -z-đe-. Z______ p_____ p____ n___ š__ i______ Z-t-o-i p-o-o- p-i-e n-g- š-o i-a-e-. ------------------------------------- Zatvori prozor prije nego što izađeš. 0
Kiam vi venos hejmen? K-d--će- --ć--kuć-? K___ ć__ d___ k____ K-d- ć-š d-ć- k-ć-? ------------------- Kada ćeš doći kući? 0
Ĉu post la instruado? Pos-----n-st-v-? P______ n_______ P-s-i-e n-s-a-e- ---------------- Poslije nastave? 0
Jes, post kiam la instruado finitos. D-- n--o- ----n-s--va za-rš-. D__ n____ š__ n______ z______ D-, n-k-n š-o n-s-a-a z-v-š-. ----------------------------- Da, nakon što nastava završi. 0
Havinte akcidenton, li ne plu povis labori. Na--n---o -e imao n-sr--u,---j- v--e m---o----it-. N____ š__ j_ i___ n_______ n___ v___ m____ r______ N-k-n š-o j- i-a- n-s-e-u- n-j- v-š- m-g-o r-d-t-. -------------------------------------------------- Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. 0
Perdinte sian laboron, li veturis al Usono. Nako- š-o--- i-g-b-o pos-o, ---š----e-u-A---iku. N____ š__ j_ i______ p_____ o_____ j_ u A_______ N-k-n š-o j- i-g-b-o p-s-o- o-i-a- j- u A-e-i-u- ------------------------------------------------ Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. 0
Veturinte al Usono, li riĉiĝis. Na--- --- -e o--ša- - -m---k-- -os-ao ----o---. N____ š__ j_ o_____ u A_______ p_____ j_ b_____ N-k-n š-o j- o-i-a- u A-e-i-u- p-s-a- j- b-g-t- ----------------------------------------------- Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. 0

Kiel oni samtempe lernas du lingvojn

Hodiaŭ la fremdaj lingvoj pli kaj pli graviĝas. Multaj homoj lernas fremdan lingvon. Sed ekzistas multaj interesaj lingvoj en la mondo. Iuj homoj tial lernas plurajn lingvojn samtempe. Kiam infanoj dulingve kreskas, tio ĝenerale ne estas problemo. Ilia cerbo aŭtomate lernas ambaŭ lingvojn. Ili maljuniĝante scias, kio apartenas al kiu lingvo. La dulingvuloj konas la tipajn karakterizaĵojn de ambaŭ lingvoj. Malsamas por la plenkreskuloj. Ili ne tiom facile povas lerni du lingvojn paralele. Kiu samtempe lernas du lingvojn, tiu atentu kelkajn regulojn. Gravas unue kompari inter si ambaŭ lingvojn. La samfamiliaj lingvoj ofte tre similas. Tio povas konduki al konfuzoj. Tial sencohavas precize analizi ambaŭ lingvojn. Oni ekzemple povas skribi liston. Oni tie enskribas la komunaĵojn kaj la diferencojn. Tiele, la cerbo devas intense okupiĝi pri ambaŭ lingvoj. Ĝi pli bone memorigas la apartaĵojn de ambaŭ lingvoj. Oni ankaŭ devus elekti kolorojn kaj dosierujojn polingve. Tio helpas klare distingi inter la lingvoj. Malsamas kiam oni lernas malsimilajn lingvojn. Inter malsamegaj lingvoj oni ne riskas konfuzi. Oni tiukaze riskas kompari la lingvojn inter si! Sed pli bone estus kompari la lingvojn kun la gepatra lingvo. Kiam la cerbo ekkomprenas la kontraston, ĝi pli efike lernas. Gravas ankaŭ ke ambaŭ lingvoj egalintense lerniĝu. Sed teorie ne gravas por la cerbo kiom da lingvoj ĝi lernas…