Zbirka izraza

hr Mjeseci   »   bg Месеците

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [единайсет]

11 [edinayset]

Месеците

[Mesetsite]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
siječanj ян-ари я_____ я-у-р- ------ януари 0
ya-u--i y______ y-n-a-i ------- yanuari
veljača фе---а-и ф_______ ф-в-у-р- -------- февруари 0
f---uari f_______ f-v-u-r- -------- fevruari
ožujak м--т м___ м-р- ---- март 0
m-rt m___ m-r- ---- mart
travanj апр-л а____ а-р-л ----- април 0
a---l a____ a-r-l ----- april
svibanj м-й м__ м-й --- май 0
m-y m__ m-y --- may
lipanj юни ю__ ю-и --- юни 0
yu-i y___ y-n- ---- yuni
To je šest mjeseci. Тов-----ш-с- м-сец-. Т___ с_ ш___ м______ Т-в- с- ш-с- м-с-ц-. -------------------- Това са шест месеца. 0
T--a -- -h-s- --s-t--. T___ s_ s____ m_______ T-v- s- s-e-t m-s-t-a- ---------------------- Tova sa shest mesetsa.
Siječanj, veljača, ožujak, януар-,-фев--ари--м-рт, я______ ф________ м____ я-у-р-, ф-в-у-р-, м-р-, ----------------------- януари, февруари, март, 0
yanu-ri---e-----i,---rt, y_______ f________ m____ y-n-a-i- f-v-u-r-, m-r-, ------------------------ yanuari, fevruari, mart,
travanj, svibanj i lipanj. ап---, м-й и юн-. а_____ м__ и ю___ а-р-л- м-й и ю-и- ----------------- април, май и юни. 0
ap--l- ma--i-----. a_____ m__ i y____ a-r-l- m-y i y-n-. ------------------ april, may i yuni.
srpanj юли ю__ ю-и --- юли 0
y--i y___ y-l- ---- yuli
kolovoz а----т а_____ а-г-с- ------ август 0
avg--t a_____ a-g-s- ------ avgust
rujan септ-м--и с________ с-п-е-в-и --------- септември 0
septemv-i s________ s-p-e-v-i --------- septemvri
listopad о--о-в-и о_______ о-т-м-р- -------- октомври 0
ok-om--i o_______ o-t-m-r- -------- oktomvri
studeni ное-ври н______ н-е-в-и ------- ноември 0
no--v-i n______ n-e-v-i ------- noemvri
prosinac д--емв-и д_______ д-к-м-р- -------- декември 0
de-e--ri d_______ d-k-m-r- -------- dekemvri
To je također šest mjeseci. Т-ва --щ---а ---т---с-ц-. Т___ с___ с_ ш___ м______ Т-в- с-щ- с- ш-с- м-с-ц-. ------------------------- Това също са шест месеца. 0
T-va--a-shest mesetsa. T___ s_ s____ m_______ T-v- s- s-e-t m-s-t-a- ---------------------- Tova sa shest mesetsa.
Srpanj, kolovoz, rujan, ю----а-г-с-- ---те-в--, ю___ а______ с_________ ю-и- а-г-с-, с-п-е-в-и- ----------------------- юли, август, септември, 0
y---- --gust, -epte-v--, y____ a______ s_________ y-l-, a-g-s-, s-p-e-v-i- ------------------------ yuli, avgust, septemvri,
listopad, studeni i prosinac. о---м--и,---емв-----де---ври. о________ н______ и д________ о-т-м-р-, н-е-в-и и д-к-м-р-. ----------------------------- октомври, ноември и декември. 0
o-to--r-,---e-----i d--e----. o________ n______ i d________ o-t-m-r-, n-e-v-i i d-k-m-r-. ----------------------------- oktomvri, noemvri i dekemvri.

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Dali si znao?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je liječnik Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoeуropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udrugama i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!