Zbirka izraza

hr Mjeseci   »   bg Месеците

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [единайсет]

11 [edinayset]

Месеците

[Mesetsite]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
siječanj ян---и я_____ я-у-р- ------ януари 0
y-nu--i y______ y-n-a-i ------- yanuari
veljača ф-в-уа-и ф_______ ф-в-у-р- -------- февруари 0
fe-----i f_______ f-v-u-r- -------- fevruari
ožujak м--т м___ м-р- ---- март 0
m-rt m___ m-r- ---- mart
travanj април а____ а-р-л ----- април 0
a-r-l a____ a-r-l ----- april
svibanj май м__ м-й --- май 0
may m__ m-y --- may
lipanj ю-и ю__ ю-и --- юни 0
yu-i y___ y-n- ---- yuni
To je šest mjeseci. Т-в- -а--е-т -е--ца. Т___ с_ ш___ м______ Т-в- с- ш-с- м-с-ц-. -------------------- Това са шест месеца. 0
To-------he-- -e----a. T___ s_ s____ m_______ T-v- s- s-e-t m-s-t-a- ---------------------- Tova sa shest mesetsa.
Siječanj, veljača, ožujak, я--а-и------у-р-- ---т, я______ ф________ м____ я-у-р-, ф-в-у-р-, м-р-, ----------------------- януари, февруари, март, 0
yan--ri------u---,-mar-, y_______ f________ m____ y-n-a-i- f-v-u-r-, m-r-, ------------------------ yanuari, fevruari, mart,
travanj, svibanj i lipanj. а-ри-,---й-и юни. а_____ м__ и ю___ а-р-л- м-й и ю-и- ----------------- април, май и юни. 0
a----- -ay-i y---. a_____ m__ i y____ a-r-l- m-y i y-n-. ------------------ april, may i yuni.
srpanj ю-и ю__ ю-и --- юли 0
yuli y___ y-l- ---- yuli
kolovoz а-густ а_____ а-г-с- ------ август 0
avgu-t a_____ a-g-s- ------ avgust
rujan септ-мв-и с________ с-п-е-в-и --------- септември 0
s--t-m-ri s________ s-p-e-v-i --------- septemvri
listopad окто-ври о_______ о-т-м-р- -------- октомври 0
ok--mv-i o_______ o-t-m-r- -------- oktomvri
studeni н----ри н______ н-е-в-и ------- ноември 0
noe-vri n______ n-e-v-i ------- noemvri
prosinac д-кември д_______ д-к-м-р- -------- декември 0
d----v-i d_______ d-k-m-r- -------- dekemvri
To je također šest mjeseci. Т-----ъ-о-------т--есеца. Т___ с___ с_ ш___ м______ Т-в- с-щ- с- ш-с- м-с-ц-. ------------------------- Това също са шест месеца. 0
To-- sa -h--t-me-e--a. T___ s_ s____ m_______ T-v- s- s-e-t m-s-t-a- ---------------------- Tova sa shest mesetsa.
Srpanj, kolovoz, rujan, юл-,---гус-,----т--в--, ю___ а______ с_________ ю-и- а-г-с-, с-п-е-в-и- ----------------------- юли, август, септември, 0
y-li, a-g---,---p---v-i, y____ a______ s_________ y-l-, a-g-s-, s-p-e-v-i- ------------------------ yuli, avgust, septemvri,
listopad, studeni i prosinac. о--омв--,-ное---и - д--е-в--. о________ н______ и д________ о-т-м-р-, н-е-в-и и д-к-м-р-. ----------------------------- октомври, ноември и декември. 0
o--o-vri, no-mv-i-- --k---ri. o________ n______ i d________ o-t-m-r-, n-e-v-i i d-k-m-r-. ----------------------------- oktomvri, noemvri i dekemvri.

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Dali si znao?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je liječnik Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoeуropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udrugama i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!