Zbirka izraza

hr Orijentacija   »   bg Ориентиране

41 [četrdeset i jedan]

Orijentacija

Orijentacija

41 [четирийсет и едно]

41 [chetiriyset i yedno]

Ориентиране

[Orientirane]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje je turistički ured? К-д- е --ри-тич-----о-бюр-? Къде е туристическото бюро? К-д- е т-р-с-и-е-к-т- б-р-? --------------------------- Къде е туристическото бюро? 0
K--e ---t-r-sti-h-sko-o------? Kyde ye turisticheskoto byuro? K-d- y- t-r-s-i-h-s-o-o b-u-o- ------------------------------ Kyde ye turisticheskoto byuro?
Imate li plan grada za mene? И-а-е -- к---а -а-г----? Имате ли карта на града? И-а-е л- к-р-а н- г-а-а- ------------------------ Имате ли карта на града? 0
I---e-l- ka-ta na gra--? Imate li karta na grada? I-a-e l- k-r-a n- g-a-a- ------------------------ Imate li karta na grada?
Može li se ovdje rezervirati hotelska soba? Мож---- д- с--ре--р-и-- -ук---те--ка --а-? Може ли да се резервира тук хотелска стая? М-ж- л- д- с- р-з-р-и-а т-к х-т-л-к- с-а-? ------------------------------------------ Може ли да се резервира тук хотелска стая? 0
M--------d--s- -eze---ra tu- khot----a---aya? Mozhe li da se rezervira tuk khotelska staya? M-z-e l- d- s- r-z-r-i-a t-k k-o-e-s-a s-a-a- --------------------------------------------- Mozhe li da se rezervira tuk khotelska staya?
Gdje je stari grad? Къде-- ----и-т -рад? Къде е старият град? К-д- е с-а-и-т г-а-? -------------------- Къде е старият град? 0
Ky----e s-a--yat-g-ad? Kyde ye stariyat grad? K-d- y- s-a-i-a- g-a-? ---------------------- Kyde ye stariyat grad?
Gdje je katedrala? Къде-- к--е-р--а--? Къде е катедралата? К-д- е к-т-д-а-а-а- ------------------- Къде е катедралата? 0
K-de -- ka-e-ral-ta? Kyde ye katedralata? K-d- y- k-t-d-a-a-a- -------------------- Kyde ye katedralata?
Gdje je muzej? Къ-е е м-----? Къде е музеят? К-д- е м-з-я-? -------------- Къде е музеят? 0
K--e ---muz-ya-? Kyde ye muzeyat? K-d- y- m-z-y-t- ---------------- Kyde ye muzeyat?
Gdje se mogu kupiti poštanske marke? К-д--мо-е -а-се --пят-поще-ски-----и? Къде може да се купят пощенски марки? К-д- м-ж- д- с- к-п-т п-щ-н-к- м-р-и- ------------------------------------- Къде може да се купят пощенски марки? 0
K--e---zh- -a--e -up-at-p-shch--s-i--a---? Kyde mozhe da se kupyat poshchenski marki? K-d- m-z-e d- s- k-p-a- p-s-c-e-s-i m-r-i- ------------------------------------------ Kyde mozhe da se kupyat poshchenski marki?
Gdje se može kupiti cvijeće? К--е мож- да--е -уп-- цв---? Къде може да се купят цветя? К-д- м-ж- д- с- к-п-т ц-е-я- ---------------------------- Къде може да се купят цветя? 0
K----m-zhe-da ---k-p-a- ---e--a? Kyde mozhe da se kupyat tsvetya? K-d- m-z-e d- s- k-p-a- t-v-t-a- -------------------------------- Kyde mozhe da se kupyat tsvetya?
Gdje se mogu kupiti vozne karte? К-д----ж--да-с---у--т-бил--и? Къде може да се купят билети? К-д- м-ж- д- с- к-п-т б-л-т-? ----------------------------- Къде може да се купят билети? 0
K-d---o-he-d---- k---at -i-eti? Kyde mozhe da se kupyat bileti? K-d- m-z-e d- s- k-p-a- b-l-t-? ------------------------------- Kyde mozhe da se kupyat bileti?
Gdje je luka? Къде - --ис--нищ--о? Къде е пристанището? К-д- е п-и-т-н-щ-т-? -------------------- Къде е пристанището? 0
Ky---y- -ri-t-ni--c---o? Kyde ye pristanishcheto? K-d- y- p-i-t-n-s-c-e-o- ------------------------ Kyde ye pristanishcheto?
Gdje je tržnica? К-де е ---ар--? Къде е пазарът? К-д- е п-з-р-т- --------------- Къде е пазарът? 0
K--e -----zaryt? Kyde ye pazaryt? K-d- y- p-z-r-t- ---------------- Kyde ye pazaryt?
Gdje je dvorac? Къде - -а-ъкъ-? Къде е замъкът? К-д- е з-м-к-т- --------------- Къде е замъкът? 0
K--e ---z-m-ky-? Kyde ye zamykyt? K-d- y- z-m-k-t- ---------------- Kyde ye zamykyt?
Kada počinje (turistički) obilazak? Ког- зап--в- ту-и-ти-еска-а --и--л-а? Кога започва туристическата обиколка? К-г- з-п-ч-а т-р-с-и-е-к-т- о-и-о-к-? ------------------------------------- Кога започва туристическата обиколка? 0
Ko-a-z-p-chva-tu---ti-heskat----i--lk-? Koga zapochva turisticheskata obikolka? K-g- z-p-c-v- t-r-s-i-h-s-a-a o-i-o-k-? --------------------------------------- Koga zapochva turisticheskata obikolka?
Kada se završava (turistički) obilazak? К--- св-р-в---у-и-тичес-ат---б--олк-? Кога свършва туристическата обиколка? К-г- с-ъ-ш-а т-р-с-и-е-к-т- о-и-о-к-? ------------------------------------- Кога свършва туристическата обиколка? 0
K-ga s-y--hva--u-is--ch-sk-t---b-ko-k-? Koga svyrshva turisticheskata obikolka? K-g- s-y-s-v- t-r-s-i-h-s-a-a o-i-o-k-? --------------------------------------- Koga svyrshva turisticheskata obikolka?
Koliko dugo traje (turistički) obilazak? Колк- в-е-- --а----рис-ич-ск-та-оби-олка? Колко време трае туристическата обиколка? К-л-о в-е-е т-а- т-р-с-и-е-к-т- о-и-о-к-? ----------------------------------------- Колко време трае туристическата обиколка? 0
Ko--o-v---e--ra---u-is-ich-s---a -bik---a? Kolko vreme trae turisticheskata obikolka? K-l-o v-e-e t-a- t-r-s-i-h-s-a-a o-i-o-k-? ------------------------------------------ Kolko vreme trae turisticheskata obikolka?
Želim vodiča koji govori njemački. Би- ис-ал / -с-ала е-с--рз-во-,-к-йто--о---и не----. Бих искал / искала екскурзовод, който говори немски. Б-х и-к-л / и-к-л- е-с-у-з-в-д- к-й-о г-в-р- н-м-к-. ---------------------------------------------------- Бих искал / искала екскурзовод, който говори немски. 0
Bi-h i-k-l /---ka-a--e-sk-r-ov-d, ------go-ori-n-m-k-. Bikh iskal / iskala yekskurzovod, koyto govori nemski. B-k- i-k-l / i-k-l- y-k-k-r-o-o-, k-y-o g-v-r- n-m-k-. ------------------------------------------------------ Bikh iskal / iskala yekskurzovod, koyto govori nemski.
Želim vodiča koji govori talijanski. Би----ка--/--с-ала ек-ку-з-в----кой----о-о-и ита---н---. Бих искал / искала екскурзовод, който говори италиански. Б-х и-к-л / и-к-л- е-с-у-з-в-д- к-й-о г-в-р- и-а-и-н-к-. -------------------------------------------------------- Бих искал / искала екскурзовод, който говори италиански. 0
B-kh-------- -----a --ks--------, --y-- -ov--i-----i-nsk-. Bikh iskal / iskala yekskurzovod, koyto govori italianski. B-k- i-k-l / i-k-l- y-k-k-r-o-o-, k-y-o g-v-r- i-a-i-n-k-. ---------------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala yekskurzovod, koyto govori italianski.
Želim vodiča koji govori francuski. Би---с-а----искала-ек----з----- кой-о ---ори ф----ки. Бих искал / искала екскурзовод, който говори френски. Б-х и-к-л / и-к-л- е-с-у-з-в-д- к-й-о г-в-р- ф-е-с-и- ----------------------------------------------------- Бих искал / искала екскурзовод, който говори френски. 0
Bikh-----l------ala---ks-urzo-od,--o-t--g-vori--ren--i. Bikh iskal / iskala yekskurzovod, koyto govori frenski. B-k- i-k-l / i-k-l- y-k-k-r-o-o-, k-y-o g-v-r- f-e-s-i- ------------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala yekskurzovod, koyto govori frenski.

Svjetski jezik – Engleski

Engleski je najrašireniji jezik na svijetu. No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika. Engleski kao materinji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi. Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike. Od sredine 20. stoljeća je uveliko dobio na važnosti. To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila. U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama. Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik. Engleski je također u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca. Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju. Engleski jezik spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački. U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio. Prije su se u enleskom koristili nastavci. Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala. Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike. Dakle, engleski više sliči kineskom nego njemačkom. U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji. Nepravilni glagoli će vjerojatno nestati. U usporedbi s ostalim indoeuropskim jezicima engleski je jednostavan. Međutim, engleski pravopis je jako težak. Budući da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog. Engleski pravopis je već stoljećima isti. Međutim, izgovor se prilično promijenio. Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine. Također postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora. Postoji 6 varijanti za kombinaciju slova ough ! Isprobajte sami! - thorough, thought, through, rough, bough, cough
Dali si znao?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 5 milijuna ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. stoljeću u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. stoljeću. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u usporedbi s češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.