Zbirka izraza

hr Mjeseci   »   be Месяцы

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [адзінаццаць]

11 [adzіnatstsats’]

Месяцы

[Mesyatsy]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
siječanj студ--нь с_______ с-у-з-н- -------- студзень 0
stud-en’ s_______ s-u-z-n- -------- studzen’
veljača л-ты л___ л-т- ---- люты 0
l-uty l____ l-u-y ----- lyuty
ožujak с--ав-к с______ с-к-в-к ------- сакавік 0
saka--k s______ s-k-v-k ------- sakavіk
travanj к----в-к к_______ к-а-а-і- -------- красавік 0
k---a--k k_______ k-a-a-і- -------- krasavіk
svibanj м-й м__ м-й --- май 0
may m__ m-y --- may
lipanj ч---ень ч______ ч-р-е-ь ------- чэрвень 0
ch-rv--’ c_______ c-e-v-n- -------- cherven’
To je šest mjeseci. Г-та ---эсц--мес-ц--. Г___ – ш____ м_______ Г-т- – ш-с-ь м-с-ц-ў- --------------------- Гэта – шэсць месяцаў. 0
Ge---– -h--ts--m--y---a-. G___ – s______ m_________ G-t- – s-e-t-’ m-s-a-s-u- ------------------------- Geta – shests’ mesyatsau.
Siječanj, veljača, ožujak, ст----н-,-л--ы-----а--к, с________ л____ с_______ с-у-з-н-, л-т-, с-к-в-к- ------------------------ студзень, люты, сакавік, 0
st-d--n’- --uty- -ak-v--, s________ l_____ s_______ s-u-z-n-, l-u-y- s-k-v-k- ------------------------- studzen’, lyuty, sakavіk,
travanj, svibanj i lipanj. крас-вік----- - чэрв-н-. к________ м__ і ч_______ к-а-а-і-, м-й і ч-р-е-ь- ------------------------ красавік, май і чэрвень. 0
kr-s---k,-may і--h-r-en’. k________ m__ і c________ k-a-a-і-, m-y і c-e-v-n-. ------------------------- krasavіk, may і cherven’.
srpanj ліпень л_____ л-п-н- ------ ліпень 0
lіp-n’ l_____ l-p-n- ------ lіpen’
kolovoz жн----ь ж______ ж-і-е-ь ------- жнівень 0
z---v--’ z_______ z-n-v-n- -------- zhnіven’
rujan ве-асе-ь в_______ в-р-с-н- -------- верасень 0
v-r----’ v_______ v-r-s-n- -------- verasen’
listopad кас------к к_________ к-с-р-ч-і- ---------- кастрычнік 0
kast-y--nіk k__________ k-s-r-c-n-k ----------- kastrychnіk
studeni л--т-п-д л_______ л-с-а-а- -------- лістапад 0
l-s-a--d l_______ l-s-a-a- -------- lіstapad
prosinac сн-жань с______ с-е-а-ь ------- снежань 0
sne--a-’ s_______ s-e-h-n- -------- snezhan’
To je također šest mjeseci. Г-та-- -акс-м- --с-ь м--я--ў. Г___ – т______ ш____ м_______ Г-т- – т-к-а-а ш-с-ь м-с-ц-ў- ----------------------------- Гэта – таксама шэсць месяцаў. 0
G--- --t--s--- shes--’--e--a-sa-. G___ – t______ s______ m_________ G-t- – t-k-a-a s-e-t-’ m-s-a-s-u- --------------------------------- Geta – taksama shests’ mesyatsau.
Srpanj, kolovoz, rujan, л--е--,-ж-ів---,-ве-а----, л______ ж_______ в________ л-п-н-, ж-і-е-ь- в-р-с-н-, -------------------------- ліпень, жнівень, верасень, 0
lі-en-- -hn---n---v--asen’, l______ z________ v________ l-p-n-, z-n-v-n-, v-r-s-n-, --------------------------- lіpen’, zhnіven’, verasen’,
listopad, studeni i prosinac. ка--р--н-к- ліс-а-ад - ----ан-. к__________ л_______ і с_______ к-с-р-ч-і-, л-с-а-а- і с-е-а-ь- ------------------------------- кастрычнік, лістапад і снежань. 0
k--t---h-і-, l---a----- ---z--n’. k___________ l_______ і s________ k-s-r-c-n-k- l-s-a-a- і s-e-h-n-. --------------------------------- kastrychnіk, lіstapad і snezhan’.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Dali si znao?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je liječnik Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoeуropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udrugama i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!