Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   bg Запознанство

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [три]

3 [tri]

Запознанство

[Zapoznanstvo]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Bog! / Bok! Здр-в----/-Зд-аве-те! З_______ / З_________ З-р-в-й- / З-р-в-й-е- --------------------- Здравей! / Здравейте! 0
Z-r--ey!-- -----eyte! Z_______ / Z_________ Z-r-v-y- / Z-r-v-y-e- --------------------- Zdravey! / Zdraveyte!
Dobar dan! До--- ден! Д____ д___ Д-б-р д-н- ---------- Добър ден! 0
Dob---d-n! D____ d___ D-b-r d-n- ---------- Dobyr den!
Kako ste? / Kako si? Как -и? К__ с__ К-к с-? ------- Как си? 0
K---si? K__ s__ K-k s-? ------- Kak si?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? О---в--па -и-с--? О_ Е_____ л_ с___ О- Е-р-п- л- с-е- ----------------- От Европа ли сте? 0
Ot--e-r----li s--? O_ Y______ l_ s___ O- Y-v-o-a l- s-e- ------------------ Ot Yevropa li ste?
Jeste li Vi iz Amerike? О--А--р-к--ли -те? О_ А______ л_ с___ О- А-е-и-а л- с-е- ------------------ От Америка ли сте? 0
O- Am--i----- ---? O_ A______ l_ s___ O- A-e-i-a l- s-e- ------------------ Ot Amerika li ste?
Jeste li Vi iz Azije? О- ------- -те? О_ А___ л_ с___ О- А-и- л- с-е- --------------- От Азия ли сте? 0
O--A---a----s--? O_ A____ l_ s___ O- A-i-a l- s-e- ---------------- Ot Aziya li ste?
U kojem hotelu ste smješteni? В---й хоте--сте------н-ли? В к__ х____ с__ о_________ В к-й х-т-л с-е о-с-д-а-и- -------------------------- В кой хотел сте отседнали? 0
V -o---h-tel st--o--ed---i? V k__ k_____ s__ o_________ V k-y k-o-e- s-e o-s-d-a-i- --------------------------- V koy khotel ste otsednali?
Koliko dugo ste već ovdje? Кол-о д-----с-- т-к? К____ д____ с__ т___ К-л-о д-л-о с-е т-к- -------------------- Колко дълго сте тук? 0
K---o --l-o --e ---? K____ d____ s__ t___ K-l-o d-l-o s-e t-k- -------------------- Kolko dylgo ste tuk?
Koliko dugo ostajete? К-л---врем--ще----ан--е? К____ в____ щ_ о________ К-л-о в-е-е щ- о-т-н-т-? ------------------------ Колко време ще останете? 0
Ko-k--vre-e -hc---o-tane-e? K____ v____ s____ o________ K-l-o v-e-e s-c-e o-t-n-t-? --------------------------- Kolko vreme shche ostanete?
Dopada li Vam se ovdje? Харесва--и--и-т--? Х______ л_ В_ т___ Х-р-с-а л- В- т-к- ------------------ Харесва ли Ви тук? 0
Kh--es-- l--V---u-? K_______ l_ V_ t___ K-a-e-v- l- V- t-k- ------------------- Kharesva li Vi tuk?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Вие--- -очив----и с-- тук? В__ н_ п______ л_ с__ т___ В-е н- п-ч-в-а л- с-е т-к- -------------------------- Вие на почивка ли сте тук? 0
V-e-na p--h-v-a--- --e tu-? V__ n_ p_______ l_ s__ t___ V-e n- p-c-i-k- l- s-e t-k- --------------------------- Vie na pochivka li ste tuk?
Posjetite me jednom! Ел-т--ми--а -ос--! Е____ м_ н_ г_____ Е-а-е м- н- г-с-и- ------------------ Елате ми на гости! 0
Elat---i -a --s-i! E____ m_ n_ g_____ E-a-e m- n- g-s-i- ------------------ Elate mi na gosti!
Ovo je moja adresa. Е-- -др-с----. Е__ а_____ м__ Е-о а-р-с- м-. -------------- Ето адреса ми. 0
Et--ad-e-a mi. E__ a_____ m__ E-o a-r-s- m-. -------------- Eto adresa mi.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Щ---е ----м л- --р-? Щ_ с_ в____ л_ у____ Щ- с- в-д-м л- у-р-? -------------------- Ще се видим ли утре? 0
S-c-e----v--im--- u-r-? S____ s_ v____ l_ u____ S-c-e s- v-d-m l- u-r-? ----------------------- Shche se vidim li utre?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Съж--я-ам,--е-е ---м----о---е--и-. С_________ в___ и___ н___ п_______ С-ж-л-в-м- в-ч- и-а- н-щ- п-е-в-д- ---------------------------------- Съжалявам, вече имам нещо предвид. 0
Syz-al-----, v--he im-m ne-------r-d-id. S___________ v____ i___ n______ p_______ S-z-a-y-v-m- v-c-e i-a- n-s-c-o p-e-v-d- ---------------------------------------- Syzhalyavam, veche imam neshcho predvid.
Bok! / Bog! / Zbogom! Ча-! Ч___ Ч-о- ---- Чао! 0
Ch-o! C____ C-a-! ----- Chao!
Doviđenja! Д-в--дан-! Д_________ Д-в-ж-а-е- ---------- Довиждане! 0
D-v---da--! D__________ D-v-z-d-n-! ----------- Dovizhdane!
Do uskoro! Д- -к---! Д_ с_____ Д- с-о-о- --------- До скоро! 0
D---k---! D_ s_____ D- s-o-o- --------- Do skoro!

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!