Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   kk Қонақ үйде – Келу

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [жиырма жеті]

27 [jïırma jeti]

Қонақ үйде – Келу

[Qonaq üyde – Kelw]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Imate li slobodnu sobu? С----р-- -ос-бөл-- -ар м-? С_______ б__ б____ б__ м__ С-з-е-д- б-с б-л-е б-р м-? -------------------------- Сіздерде бос бөлме бар ма? 0
S---erde---s --l-e-bar ma? S_______ b__ b____ b__ m__ S-z-e-d- b-s b-l-e b-r m-? -------------------------- Sizderde bos bölme bar ma?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. М-н -өл-е-і --о----- қо--а--ын. М__ б______ б_______ қ_________ М-н б-л-е-і б-о-ь-а- қ-й-а-м-н- ------------------------------- Мен бөлмені броньдап қойғанмын. 0
M-n-b------ bro-da--q--ğ--mı-. M__ b______ b______ q_________ M-n b-l-e-i b-o-d-p q-y-a-m-n- ------------------------------ Men bölmeni brondap qoyğanmın.
Moje ime je Miler. М-н-ң -егі- -юл--р. М____ т____ М______ М-н-ң т-г-м М-л-е-. ------------------- Менің тегім Мюллер. 0
Meniñ --g-m-My----r. M____ t____ M_______ M-n-ñ t-g-m M-u-l-r- -------------------- Meniñ tegim Myuller.
Trebam jednokrevetnu sobu. М-ған бір-орын--қ---л----е---. М____ б__ о______ б____ к_____ М-ғ-н б-р о-ы-д-қ б-л-е к-р-к- ------------------------------ Маған бір орындық бөлме керек. 0
M--a- b-----ı--ı----lm- -er-k. M____ b__ o______ b____ k_____ M-ğ-n b-r o-ı-d-q b-l-e k-r-k- ------------------------------ Mağan bir orındıq bölme kerek.
Trebam dvokrevetnu sobu. Ма-ан--к- ---нды- -ө--- -е---. М____ е__ о______ б____ к_____ М-ғ-н е-і о-ы-д-қ б-л-е к-р-к- ------------------------------ Маған екі орындық бөлме керек. 0
Ma----e-i-orın-ı--böl-- --r--. M____ e__ o______ b____ k_____ M-ğ-n e-i o-ı-d-q b-l-e k-r-k- ------------------------------ Mağan eki orındıq bölme kerek.
Koliko košta soba za jednu noć? Бұл -ө-м---ң б-р ---- -а--- тұ-ад-? Б__ б_______ б__ т___ қ____ т______ Б-л б-л-е-і- б-р т-н- қ-н-а т-р-д-? ----------------------------------- Бұл бөлменің бір түні қанша тұрады? 0
B-- bö-me-iñ --- --n- -an-a ---a-ı? B__ b_______ b__ t___ q____ t______ B-l b-l-e-i- b-r t-n- q-n-a t-r-d-? ----------------------------------- Bul bölmeniñ bir tüni qanşa turadı?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. М--а---а-на-ы-б-----л-- -ерек --і. М____ в______ б__ б____ к____ е___ М-ғ-н в-н-а-ы б-р б-л-е к-р-к е-і- ---------------------------------- Маған ваннасы бар бөлме керек еді. 0
M-ğan vann----ba----l-e-k--ek-e--. M____ v______ b__ b____ k____ e___ M-ğ-n v-n-a-ı b-r b-l-e k-r-k e-i- ---------------------------------- Mağan vannası bar bölme kerek edi.
Želim jednu sobu sa tušem. М---- д------р ---ме-к-р-к --і. М____ д___ б__ б____ к____ е___ М-ғ-н д-ш- б-р б-л-е к-р-к е-і- ------------------------------- Маған душы бар бөлме керек еді. 0
Mağa---w-- b------m-----ek--di. M____ d___ b__ b____ k____ e___ M-ğ-n d-ş- b-r b-l-e k-r-k e-i- ------------------------------- Mağan dwşı bar bölme kerek edi.
Mogu li vidjeti sobu? Б-л-е-- -ө-------л- --? Б______ к_____ б___ м__ Б-л-е-і к-р-е- б-л- м-? ----------------------- Бөлмені көрсем бола ма? 0
B-l-e-i -ör----bo-a -a? B______ k_____ b___ m__ B-l-e-i k-r-e- b-l- m-? ----------------------- Bölmeni körsem bola ma?
Ima li ovdje garaža? М--д- --р-ж--ар --? М____ г____ б__ м__ М-н-а г-р-ж б-р м-? ------------------- Мұнда гараж бар ма? 0
Mun-a-gar-j ba- ma? M____ g____ b__ m__ M-n-a g-r-j b-r m-? ------------------- Munda garaj bar ma?
Ima li ovdje sef? Мұ--а се-ф--а- --? М____ с___ б__ м__ М-н-а с-й- б-р м-? ------------------ Мұнда сейф бар ма? 0
M-n-- se-f-b-r m-? M____ s___ b__ m__ M-n-a s-y- b-r m-? ------------------ Munda seyf bar ma?
Ima li ovdje faks? М-нда -а-с--ар--а? М____ ф___ б__ м__ М-н-а ф-к- б-р м-? ------------------ Мұнда факс бар ма? 0
Mu--- f--s--ar --? M____ f___ b__ m__ M-n-a f-k- b-r m-? ------------------ Munda faks bar ma?
Dobro, uzeću sobu. Ж--сы,---н-о-ы ---ме---а-ам-н. Ж_____ м__ о__ б______ а______ Ж-қ-ы- м-н о-ы б-л-е-і а-а-ы-. ------------------------------ Жақсы, мен осы бөлмені аламын. 0
Ja--ı, men-o----ö--e-i --amın. J_____ m__ o__ b______ a______ J-q-ı- m-n o-ı b-l-e-i a-a-ı-. ------------------------------ Jaqsı, men osı bölmeni alamın.
Ovdje su ključevi. М--е-к-л--. М___ к_____ М-н- к-л-і- ----------- Міне кілті. 0
Mi-- ki-t-. M___ k_____ M-n- k-l-i- ----------- Mine kilti.
Ovdje je moj prtljag. М-----м-н------ім. М____ м____ ж_____ М-н-у м-н-ң ж-г-м- ------------------ Мынау менің жүгім. 0
Mın-- -e----jü-i-. M____ m____ j_____ M-n-w m-n-ñ j-g-m- ------------------ Mınaw meniñ jügim.
U koliko sati je doručak? Т-ң----с-не----? Т____ а_ н______ Т-ң-ы а- н-ш-д-? ---------------- Таңғы ас нешеде? 0
Tañğı-----e-ede? T____ a_ n______ T-ñ-ı a- n-ş-d-? ---------------- Tañğı as neşede?
U koliko sati je ručak? Т--к---с -е--де? Т____ а_ н______ Т-с-і а- н-ш-д-? ---------------- Түскі ас нешеде? 0
T------s n-şede? T____ a_ n______ T-s-i a- n-ş-d-? ---------------- Tüski as neşede?
U koliko sati je večera? К---- -с н-ш-де? К____ а_ н______ К-ш-і а- н-ш-д-? ---------------- Кешкі ас нешеде? 0
K-ş---as--e----? K____ a_ n______ K-ş-i a- n-ş-d-? ---------------- Keşki as neşede?

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…