Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   bg В хотела – Пристигане

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [двайсет и седем]

27 [dvayset i sedem]

В хотела – Пристигане

V khotela – Pristigane

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? Имате -и--вобод-----а-? И____ л_ с_______ с____ И-а-е л- с-о-о-н- с-а-? ----------------------- Имате ли свободна стая? 0
I-----li---o--dna --a--? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. А- ---азих--та-. А_ з______ с____ А- з-п-з-х с-а-. ---------------- Аз запазих стая. 0
A--za-a-i-- --a-a. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Moje ime je Miler. И-е---м- - ---е-. И____ м_ е М_____ И-е-о м- е М-л-р- ----------------- Името ми е Мюлер. 0
I------- -- -----r. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Trebam jednokrevetnu sobu. Тр--ва ми еди--чн- -т-я. Т_____ м_ е_______ с____ Т-я-в- м- е-и-и-н- с-а-. ------------------------ Трябва ми единична стая. 0
Tr--b-a m- y---n-chn- sta-a. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Trebam dvokrevetnu sobu. Тряб---ми-д-ой-а -т-я. Т_____ м_ д_____ с____ Т-я-в- м- д-о-н- с-а-. ---------------------- Трябва ми двойна стая. 0
Tr-abv- mi-dvoy-- st--a. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
Koliko košta soba za jednu noć? К-лко-струв- с-а-т- з- ед-а нощ? К____ с_____ с_____ з_ е___ н___ К-л-о с-р-в- с-а-т- з- е-н- н-щ- -------------------------------- Колко струва стаята за една нощ? 0
K--ko s---va-s--ya-- -- -edna--os---? K____ s_____ s______ z_ y____ n______ K-l-o s-r-v- s-a-a-a z- y-d-a n-s-c-? ------------------------------------- Kolko struva stayata za yedna noshch?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. Б-х---лал-------ла--т-- с -аня. Б__ ж____ / ж_____ с___ с б____ Б-х ж-л-л / ж-л-л- с-а- с б-н-. ------------------------------- Бих желал / желала стая с баня. 0
Bikh-zh-la--/-z-elala s---a---b--ya. B___ z_____ / z______ s____ s b_____ B-k- z-e-a- / z-e-a-a s-a-a s b-n-a- ------------------------------------ Bikh zhelal / zhelala staya s banya.
Želim jednu sobu sa tušem. Бих же--л-- ----ла ст-----д-ш. Б__ ж____ / ж_____ с___ с д___ Б-х ж-л-л / ж-л-л- с-а- с д-ш- ------------------------------ Бих желал / желала стая с душ. 0
B--h-zh------ zhela-a--t-ya - -ush. B___ z_____ / z______ s____ s d____ B-k- z-e-a- / z-e-a-a s-a-a s d-s-. ----------------------------------- Bikh zhelal / zhelala staya s dush.
Mogu li vidjeti sobu? Мо-е -- -а в----с-аят-? М___ л_ д_ в___ с______ М-ж- л- д- в-д- с-а-т-? ----------------------- Може ли да видя стаята? 0
Mozhe--- d- v---- --ayat-? M____ l_ d_ v____ s_______ M-z-e l- d- v-d-a s-a-a-a- -------------------------- Mozhe li da vidya stayata?
Ima li ovdje garaža? Има л- -ук -ара-? И__ л_ т__ г_____ И-а л- т-к г-р-ж- ----------------- Има ли тук гараж? 0
I-a-l----k-g-raz-? I__ l_ t__ g______ I-a l- t-k g-r-z-? ------------------ Ima li tuk garazh?
Ima li ovdje sef? Има -- -ук с-йф? И__ л_ т__ с____ И-а л- т-к с-й-? ---------------- Има ли тук сейф? 0
I------tu- se--? I__ l_ t__ s____ I-a l- t-k s-y-? ---------------- Ima li tuk seyf?
Ima li ovdje faks? Има-ли-----ф-кс? И__ л_ т__ ф____ И-а л- т-к ф-к-? ---------------- Има ли тук факс? 0
Ima--- --k --ks? I__ l_ t__ f____ I-a l- t-k f-k-? ---------------- Ima li tuk faks?
Dobro, uzeću sobu. До--е, ще--з-м- ст--т-. Д_____ щ_ в____ с______ Д-б-е- щ- в-е-а с-а-т-. ----------------------- Добре, ще взема стаята. 0
Dobre- shch--v--ma--ta-ata. D_____ s____ v____ s_______ D-b-e- s-c-e v-e-a s-a-a-a- --------------------------- Dobre, shche vzema stayata.
Ovdje su ključevi. Ет---л-ч-в--е. Е__ к_________ Е-о к-ю-о-е-е- -------------- Ето ключовете. 0
Et- --y--h-v-t-. E__ k___________ E-o k-y-c-o-e-e- ---------------- Eto klyuchovete.
Ovdje je moj prtljag. То-- е ба--жа- --. Т___ е б______ м__ Т-в- е б-г-ж-т м-. ------------------ Това е багажат ми. 0
T-va -e---gaz-at-m-. T___ y_ b_______ m__ T-v- y- b-g-z-a- m-. -------------------- Tova ye bagazhat mi.
U koliko sati je doručak? В колко-часа - закус-а-а? В к____ ч___ е з_________ В к-л-о ч-с- е з-к-с-а-а- ------------------------- В колко часа е закуската? 0
V k--ko---a--------k-s--t-? V k____ c____ y_ z_________ V k-l-o c-a-a y- z-k-s-a-a- --------------------------- V kolko chasa ye zakuskata?
U koliko sati je ručak? В-ко-ко--ас- --об----? В к____ ч___ е о______ В к-л-о ч-с- е о-я-ъ-? ---------------------- В колко часа е обядът? 0
V k--k- --asa -e -----yt? V k____ c____ y_ o_______ V k-l-o c-a-a y- o-y-d-t- ------------------------- V kolko chasa ye obyadyt?
U koliko sati je večera? В--олко ча-- - в-че-ят-? В к____ ч___ е в________ В к-л-о ч-с- е в-ч-р-т-? ------------------------ В колко часа е вечерята? 0
V---lk- c-a-a-ye-v-cher--ta? V k____ c____ y_ v__________ V k-l-o c-a-a y- v-c-e-y-t-? ---------------------------- V kolko chasa ye vecheryata?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…