Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   hr U hotelu – dolazak

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? Ima-- -- -l-b-d-- -obu? Imate li slobodnu sobu? I-a-e l- s-o-o-n- s-b-? ----------------------- Imate li slobodnu sobu? 0
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. Rez---ir-o - rezer-ira-------so--. Rezervirao / rezervirala sam sobu. R-z-r-i-a- / r-z-r-i-a-a s-m s-b-. ---------------------------------- Rezervirao / rezervirala sam sobu. 0
Moje ime je Miler. M--e-----je --ler. Moje ime je Miler. M-j- i-e j- M-l-r- ------------------ Moje ime je Miler. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. Treb-m je-nokr-v---u -ob-. Trebam jednokrevetnu sobu. T-e-a- j-d-o-r-v-t-u s-b-. -------------------------- Trebam jednokrevetnu sobu. 0
Trebam dvokrevetnu sobu. Treb-m dvo--e-et-- --b-. Trebam dvokrevetnu sobu. T-e-a- d-o-r-v-t-u s-b-. ------------------------ Trebam dvokrevetnu sobu. 0
Koliko košta soba za jednu noć? K-lik-----ta --b--za-j--n- -oć? Koliko košta soba za jednu noć? K-l-k- k-š-a s-b- z- j-d-u n-ć- ------------------------------- Koliko košta soba za jednu noć? 0
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. H-i- / ht-ela --h s--u-s k-p-o-ico-. Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. H-i- / h-j-l- b-h s-b- s k-p-o-i-o-. ------------------------------------ Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. 0
Želim jednu sobu sa tušem. H-i- ---tje-- bih -o-- s---šem. Htio / htjela bih sobu s tušem. H-i- / h-j-l- b-h s-b- s t-š-m- ------------------------------- Htio / htjela bih sobu s tušem. 0
Mogu li vidjeti sobu? M--u--- vi---t- sob-? Mogu li vidjeti sobu? M-g- l- v-d-e-i s-b-? --------------------- Mogu li vidjeti sobu? 0
Ima li ovdje garaža? Ima li ----e --r-ž-? Ima li ovdje garaža? I-a l- o-d-e g-r-ž-? -------------------- Ima li ovdje garaža? 0
Ima li ovdje sef? I-a l----dje----? Ima li ovdje sef? I-a l- o-d-e s-f- ----------------- Ima li ovdje sef? 0
Ima li ovdje faks? I-- -i --d----a--? Ima li ovdje faks? I-a l- o-d-e f-k-? ------------------ Ima li ovdje faks? 0
Dobro, uzeću sobu. Dob--,-u----ć--s---. Dobro, uzet ću sobu. D-b-o- u-e- ć- s-b-. -------------------- Dobro, uzet ću sobu. 0
Ovdje su ključevi. Ov------ -l-uč-v-. Ovdje su ključevi. O-d-e s- k-j-č-v-. ------------------ Ovdje su ključevi. 0
Ovdje je moj prtljag. O--je -e -oja ----j--a. Ovdje je moja prtljaga. O-d-e j- m-j- p-t-j-g-. ----------------------- Ovdje je moja prtljaga. 0
U koliko sati je doručak? U-kol-k- sat- -- -------? U koliko sati je doručak? U k-l-k- s-t- j- d-r-č-k- ------------------------- U koliko sati je doručak? 0
U koliko sati je ručak? U---l-ko -ati--e-ru---? U koliko sati je ručak? U k-l-k- s-t- j- r-č-k- ----------------------- U koliko sati je ručak? 0
U koliko sati je večera? U-k--ik- -a-i-je--eč-r-? U koliko sati je večera? U k-l-k- s-t- j- v-č-r-? ------------------------ U koliko sati je večera? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…