Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   en Getting to know others

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [three]

Getting to know others

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (UK) igra Više
Bog! / Bok! H-! H__ H-! --- Hi! 0
Dobar dan! H---o! H_____ H-l-o- ------ Hello! 0
Kako ste? / Kako si? Ho---re y-u? H__ a__ y___ H-w a-e y-u- ------------ How are you? 0
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Do yo---o---f-o--Eu---e? D_ y__ c___ f___ E______ D- y-u c-m- f-o- E-r-p-? ------------------------ Do you come from Europe? 0
Jeste li Vi iz Amerike? D----u-c--- fro- A--r---? D_ y__ c___ f___ A_______ D- y-u c-m- f-o- A-e-i-a- ------------------------- Do you come from America? 0
Jeste li Vi iz Azije? D--yo- --me f-----s-a? D_ y__ c___ f___ A____ D- y-u c-m- f-o- A-i-? ---------------------- Do you come from Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? I---h-ch h--e- --e y-------in-? I_ w____ h____ a__ y__ s_______ I- w-i-h h-t-l a-e y-u s-a-i-g- ------------------------------- In which hotel are you staying? 0
Koliko dugo ste već ovdje? How lo-----ve-y-u-b-en--ere fo-? H__ l___ h___ y__ b___ h___ f___ H-w l-n- h-v- y-u b-e- h-r- f-r- -------------------------------- How long have you been here for? 0
Koliko dugo ostajete? Ho- -o-g-w-l----- be-s--y--g? H__ l___ w___ y__ b_ s_______ H-w l-n- w-l- y-u b- s-a-i-g- ----------------------------- How long will you be staying? 0
Dopada li Vam se ovdje? Do-you --ke -t he-e? D_ y__ l___ i_ h____ D- y-u l-k- i- h-r-? -------------------- Do you like it here? 0
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Ar--you-her- on ---at--n? A__ y__ h___ o_ v________ A-e y-u h-r- o- v-c-t-o-? ------------------------- Are you here on vacation? 0
Posjetite me jednom! Pl--s---o -isi- -e --m-time! P_____ d_ v____ m_ s________ P-e-s- d- v-s-t m- s-m-t-m-! ---------------------------- Please do visit me sometime! 0
Ovo je moja adresa. H-r---- m---ddre-s. H___ i_ m_ a_______ H-r- i- m- a-d-e-s- ------------------- Here is my address. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Sh-ll--e see -ac---t--- -o-or--w? S____ w_ s__ e___ o____ t________ S-a-l w- s-e e-c- o-h-r t-m-r-o-? --------------------------------- Shall we see each other tomorrow? 0
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. I-am-----y, --- I-alre----ha---pl--s. I a_ s_____ b__ I a______ h___ p_____ I a- s-r-y- b-t I a-r-a-y h-v- p-a-s- ------------------------------------- I am sorry, but I already have plans. 0
Bok! / Bog! / Zbogom! B-e! B___ B-e- ---- Bye! 0
Doviđenja! G----bye! G___ b___ G-o- b-e- --------- Good bye! 0
Do uskoro! S-e --u so-n! S__ y__ s____ S-e y-u s-o-! ------------- See you soon! 0

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!