Zbirka izraza

hr Čavrljanje 1   »   be Гутарка 1

20 [dvadeset]

Čavrljanje 1

Čavrljanje 1

20 [дваццаць]

20 [dvatstsats’]

Гутарка 1

[Gutarka 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Raskomotite se! С-дайце, к-л- л-с--! С_______ к___ л_____ С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
Sy---y-s-, ka-- -aska! S_________ k___ l_____ S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Osjećajte se kao kod kuće! Ад-у-а-ц--сяб---- дом-! А________ с___ я_ д____ А-ч-в-й-е с-б- я- д-м-! ----------------------- Адчувайце сябе як дома! 0
A---u-a---e-sy--e---k doma! A__________ s____ y__ d____ A-c-u-a-t-e s-a-e y-k d-m-! --------------------------- Adchuvaytse syabe yak doma!
Što želite popiti? Ш-о -ад-еце-в--іць? Ш__ ж______ в______ Ш-о ж-д-е-е в-п-ц-? ------------------- Што жадаеце выпіць? 0
Sht--zha---ts--v-p-t--? S___ z________ v_______ S-t- z-a-a-t-e v-p-t-’- ----------------------- Shto zhadaetse vypіts’?
Volite li glazbu? Вы---біц- --з---? В_ л_____ м______ В- л-б-ц- м-з-к-? ----------------- Вы любіце музыку? 0
Vy-l-u-іtse-muz---? V_ l_______ m______ V- l-u-і-s- m-z-k-? ------------------- Vy lyubіtse muzyku?
Volim klasičnu glazbu. М-- п-д-б---ца-кл--і--а- --з-ка. М__ п_________ к________ м______ М-е п-д-б-е-ц- к-а-і-н-я м-з-к-. -------------------------------- Мне падабаецца класічная музыка. 0
Mn---a---ae-sts--kla-іchna-a----y--. M__ p___________ k__________ m______ M-e p-d-b-e-s-s- k-a-і-h-a-a m-z-k-. ------------------------------------ Mne padabaetstsa klasіchnaya muzyka.
Ovdje su moji CD-i. В--ь мае к-м-акт-ды-кі. В___ м__ к_____________ В-с- м-е к-м-а-т-д-с-і- ----------------------- Вось мае кампакт-дыскі. 0
V-s’--a- ----ak---y-k-. V___ m__ k_____________ V-s- m-e k-m-a-t-d-s-і- ----------------------- Vos’ mae kampakt-dyskі.
Svirate li neki instrument? Вы -гра--е -а якім--еб--зь-муз-ч-ы- і--тр----це? В_ i______ н_ я___________ м_______ і___________ В- i-р-е-е н- я-і---е-у-з- м-з-ч-ы- і-с-р-м-н-е- ------------------------------------------------ Вы iграеце на якім-небудзь музычным інструменце? 0
Vy-i-ra---e--a--a-іm---bud-- m-z-chnym -n--r-m--t-e? V_ i_______ n_ y____________ m________ і____________ V- i-r-e-s- n- y-k-m-n-b-d-’ m-z-c-n-m і-s-r-m-n-s-? ---------------------------------------------------- Vy igraetse na yakіm-nebudz’ muzychnym іnstrumentse?
Ovdje je moja gitara. В-с- --я-г----а. В___ м__ г______ В-с- м-я г-т-р-. ---------------- Вось мая гітара. 0
Vos’ -ay- -іt---. V___ m___ g______ V-s- m-y- g-t-r-. ----------------- Vos’ maya gіtara.
Pjevate li rado? В--лю-іц--сп---ц-? В_ л_____ с_______ В- л-б-ц- с-я-а-ь- ------------------ Вы любіце спяваць? 0
Vy l-u--t-e s-yav-t-’? V_ l_______ s_________ V- l-u-і-s- s-y-v-t-’- ---------------------- Vy lyubіtse spyavats’?
Imate li djece? У В-с-ё-ц- д-ец-? У В__ ё___ д_____ У В-с ё-ц- д-е-і- ----------------- У Вас ёсць дзеці? 0
U V-------s- -zetsі? U V__ y_____ d______ U V-s y-s-s- d-e-s-? -------------------- U Vas yosts’ dzetsі?
Imate li psa? У -а- ---ь --бак-? У В__ ё___ с______ У В-с ё-ц- с-б-к-? ------------------ У Вас ёсць сабака? 0
U--a--yost-- sabaka? U V__ y_____ s______ U V-s y-s-s- s-b-k-? -------------------- U Vas yosts’ sabaka?
Imate li mačku? У--а----ць---т? У В__ ё___ к___ У В-с ё-ц- к-т- --------------- У Вас ёсць кот? 0
U -as-yos-s’ ko-? U V__ y_____ k___ U V-s y-s-s- k-t- ----------------- U Vas yosts’ kot?
Ovdje su moje knjige. Вос- ----к-----. В___ м__ к______ В-с- м-е к-і-к-. ---------------- Вось мае кніжкі. 0
V-s- ma---nіz--і. V___ m__ k_______ V-s- m-e k-і-h-і- ----------------- Vos’ mae knіzhkі.
Upravo čitam ovu knjigu. Ця-ер я -ыт-- ----ю к-ігу. Ц____ я ч____ г____ к_____ Ц-п-р я ч-т-ю г-т-ю к-і-у- -------------------------- Цяпер я чытаю гэтую кнігу. 0
T--a-er-ya-c--t--- --t----kn--u. T______ y_ c______ g_____ k_____ T-y-p-r y- c-y-a-u g-t-y- k-і-u- -------------------------------- Tsyaper ya chytayu getuyu knіgu.
Što rado čitate? Ш-о-В- -ю-іц--ч----ь? Ш__ В_ л_____ ч______ Ш-о В- л-б-ц- ч-т-ц-? --------------------- Што Вы любіце чытаць? 0
Sh-- Vy----bі--e-----ats-? S___ V_ l_______ c________ S-t- V- l-u-і-s- c-y-a-s-? -------------------------- Shto Vy lyubіtse chytats’?
Idete li rado na koncert? Вы-хо---це н- к-н-эрты? В_ х______ н_ к________ В- х-д-і-е н- к-н-э-т-? ----------------------- Вы ходзіце на канцэрты? 0
V--k--d--t----- -an-ser--? V_ k________ n_ k_________ V- k-o-z-t-e n- k-n-s-r-y- -------------------------- Vy khodzіtse na kantserty?
Idete li rado u kazalište? Вы -о--іце-- т-атр? В_ х______ ў т_____ В- х-д-і-е ў т-а-р- ------------------- Вы ходзіце ў тэатр? 0
V- ---d---s- - teatr? V_ k________ u t_____ V- k-o-z-t-e u t-a-r- --------------------- Vy khodzіtse u teatr?
Idete li rado u operu? В--х---і-- ---п--у? В_ х______ ў о_____ В- х-д-і-е ў о-е-у- ------------------- Вы ходзіце ў оперу? 0
V- -h-dz-tse - --e-u? V_ k________ u o_____ V- k-o-z-t-e u o-e-u- --------------------- Vy khodzіtse u operu?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam materinjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tomu su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono usporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-kromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je također jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju tatu nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se materinji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Dali si znao?
Talijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Talijanski je materisnki jezik za oko 70 milijuna ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali talijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije talijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore talijanski. Tamo se često talijanski pomiješao sa španjolskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost talijanskog je puno različitih narječja. Neki znanstvenici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis talijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je talijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik glazbe, dizajna i kulinarstva?