Zbirka izraza

hr Brojati   »   be Лічбы

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [сем]

7 [sem]

Лічбы

[Lіchby]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ja brojim: Я -ічу: Я л____ Я л-ч-: ------- Я лічу: 0
Y- --ch-: Y_ l_____ Y- l-c-u- --------- Ya lіchu:
jedan, dva, tri адзі-,--ва- тры а_____ д___ т__ а-з-н- д-а- т-ы --------------- адзін, два, тры 0
a-z--- dv-, try a_____ d___ t__ a-z-n- d-a- t-y --------------- adzіn, dva, try
Brojim do tri. Я-л-ч- да-т-ох. Я л___ д_ т____ Я л-ч- д- т-о-. --------------- Я лічу да трох. 0
Y------- da--r-kh. Y_ l____ d_ t_____ Y- l-c-u d- t-o-h- ------------------ Ya lіchu da trokh.
Ja brojim dalje: Я ------а---: Я л___ д_____ Я л-ч- д-л-й- ------------- Я лічу далей: 0
Ya --chu d---y: Y_ l____ d_____ Y- l-c-u d-l-y- --------------- Ya lіchu daley:
četiri, pet, šest, ч--ыры, пяц-- -эсць, ч______ п____ ш_____ ч-т-р-, п-ц-, ш-с-ь- -------------------- чатыры, пяць, шэсць, 0
c-aty-y--p---s’- -hests-, c_______ p______ s_______ c-a-y-y- p-a-s-, s-e-t-’- ------------------------- chatyry, pyats’, shests’,
sedam, osam, devet с-м- -осем, --е-яць с___ в_____ д______ с-м- в-с-м- д-е-я-ь ------------------- сем, восем, дзевяць 0
sem-----e-- ---vyat-’ s___ v_____ d________ s-m- v-s-m- d-e-y-t-’ --------------------- sem, vosem, dzevyats’
Brojim. Я -ічу. Я л____ Я л-ч-. ------- Я лічу. 0
Ya-lіch-. Y_ l_____ Y- l-c-u- --------- Ya lіchu.
Brojiš. Ты-лічы-. Т_ л_____ Т- л-ч-ш- --------- Ты лічыш. 0
T---іc---h. T_ l_______ T- l-c-y-h- ----------- Ty lіchysh.
Broji. Ён -і-ыц-. Ё_ л______ Ё- л-ч-ц-. ---------- Ён лічыць. 0
En l-chyt-’. E_ l________ E- l-c-y-s-. ------------ En lіchyts’.
Jedan. Prvi. А---н----р--. А_____ П_____ А-з-н- П-р-ы- ------------- Адзін. Першы. 0
Adzі---Pe-shy. A_____ P______ A-z-n- P-r-h-. -------------- Adzіn. Pershy.
Dva. Drugi. Д--- Д--гі. Д___ Д_____ Д-а- Д-у-і- ----------- Два. Другі. 0
D--.-Drugі. D___ D_____ D-a- D-u-і- ----------- Dva. Drugі.
Tri. Treći. Тры---р---. Т___ Т_____ Т-ы- Т-э-і- ----------- Тры. Трэці. 0
T--.-T-e--і. T___ T______ T-y- T-e-s-. ------------ Try. Tretsі.
Četiri. Četvrti. Чат--ы. Ч-ц-ёрты. Ч______ Ч________ Ч-т-р-. Ч-ц-ё-т-. ----------------- Чатыры. Чацвёрты. 0
C--tyr-.-C-----erty. C_______ C__________ C-a-y-y- C-a-s-e-t-. -------------------- Chatyry. Chatsverty.
Pet. Peti. П--ь. Пяты. П____ П____ П-ц-. П-т-. ----------- Пяць. Пяты. 0
P-at-’. ----y. P______ P_____ P-a-s-. P-a-y- -------------- Pyats’. Pyaty.
Šest. Šesti. Шэ-ц---Ш----. Ш_____ Ш_____ Ш-с-ь- Ш-с-ы- ------------- Шэсць. Шосты. 0
Shest-’.---o--y. S_______ S______ S-e-t-’- S-o-t-. ---------------- Shests’. Shosty.
Sedam. Sedmi. С-м. Сё-ы. С___ С____ С-м- С-м-. ---------- Сем. Сёмы. 0
S--. Semy. S___ S____ S-m- S-m-. ---------- Sem. Semy.
Osam. Osmi. Вос-----о--мы. В_____ В______ В-с-м- В-с-м-. -------------- Восем. Восьмы. 0
Vosem. ----m-. V_____ V______ V-s-m- V-s-m-. -------------- Vosem. Vos’my.
Devet. Deveti. Д---яц-.--з-вя--. Д_______ Д_______ Д-е-я-ь- Д-е-я-ы- ----------------- Дзевяць. Дзевяты. 0
D-ev--ts’- D-----ty. D_________ D________ D-e-y-t-’- D-e-y-t-. -------------------- Dzevyats’. Dzevyaty.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...