Ён н- пры-д-е, ---ё--не-з-прош--ы.
Ё_ н_ п_______ б_ ё_ н_ з_________
Ё- н- п-ы-д-е- б- ё- н- з-п-о-а-ы-
----------------------------------
Ён не прыйдзе, бо ён не запрошаны. 0 E---- --y-dz----o--o- ne-z-pro-han-.E_ n_ p_______ b_ y__ n_ z__________E- n- p-y-d-e- b- y-n n- z-p-o-h-n-.------------------------------------En ne pryydze, bo yon ne zaproshany.
Чаму -ы ---п-ыйдз--?
Ч___ т_ н_ п________
Ч-м- т- н- п-ы-д-е-?
--------------------
Чаму ты не прыйдзеш? 0 Ch--u -y--e p--y-z---?C____ t_ n_ p_________C-a-u t- n- p-y-d-e-h-----------------------Chamu ty ne pryydzesh?
Я не ма----с-.
Я н_ м__ ч____
Я н- м-ю ч-с-.
--------------
Я не маю часу. 0 Y- -- --y--c---u.Y_ n_ m___ c_____Y- n- m-y- c-a-u------------------Ya ne mayu chasu.
Я--- пры-ду- -- н--м-ю -асу.
Я н_ п______ б_ н_ м__ ч____
Я н- п-ы-д-, б- н- м-ю ч-с-.
----------------------------
Я не прыйду, бо не маю часу. 0 Y- ----r-y-----o----m-y---ha-u.Y_ n_ p______ b_ n_ m___ c_____Y- n- p-y-d-, b- n- m-y- c-a-u--------------------------------Ya ne pryydu, bo ne mayu chasu.
Я--е-з-с--н-с-- -о мне---э-а---ч- прац--а--.
Я н_ з_________ б_ м__ т____ я___ п_________
Я н- з-с-а-у-я- б- м-е т-э-а я-ч- п-а-а-а-ь-
--------------------------------------------
Я не застануся, бо мне трэба яшчэ працаваць. 0 Ya n- -asta-u-y-, -o m-- --e-a y-sh-h- -rats---ts’.Y_ n_ z__________ b_ m__ t____ y______ p___________Y- n- z-s-a-u-y-, b- m-e t-e-a y-s-c-e p-a-s-v-t-’----------------------------------------------------Ya ne zastanusya, bo mne treba yashche pratsavats’.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ne ostajem jer moram još raditi.
Я не застануся, бо мне трэба яшчэ працаваць.
Ya ne zastanusya, bo mne treba yashche pratsavats’.
Я -’яз-жа-,-б--ўжо-позна.
Я з________ б_ ў__ п_____
Я з-я-д-а-, б- ў-о п-з-а-
-------------------------
Я з’язджаю, бо ўжо позна. 0 Y- z-y-zd--a-u--bo uz------n-.Y_ z___________ b_ u___ p_____Y- z-y-z-z-a-u- b- u-h- p-z-a-------------------------------Ya z’yazdzhayu, bo uzho pozna.
Materinji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?
Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak.
Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje.
Postajemo kreativniji i prilagodljiviji.
Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati.
Prilikom učenja vježba se pamćenje.
Što više učimo to bolje funkcionira.
Tko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari.
Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu.
Stoga brže rješava probleme.
Višejezični govornici su također odlučniji.
Međutim,
kako
odlučuju ovisi o jezicima.
Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke.
Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba.
Svi ispitanici su bili dvojezični.
Osim materinjeg jezika govorili su još jedan jezik.
Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje.
Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema.
Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti.
Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge.
Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje.
Odgovori su se promijenili promjenom jezika!
Kad su govorili materinji jezik, ispitanici su izabrali rizik.
Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor.
Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti.
Pritom se također jasno vidjela razlika.
Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji.
Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku.
Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...