Ц---дк------ын-к п- н-д-е-ях?
Ці адкрыты рынак па нядзелях?
Ц- а-к-ы-ы р-н-к п- н-д-е-я-?
-----------------------------
Ці адкрыты рынак па нядзелях? 0 Ts---d-ryt--ryn-k--- -yadzel-a--?Tsі adkryty rynak pa nyadzelyakh?T-і a-k-y-y r-n-k p- n-a-z-l-a-h----------------------------------Tsі adkryty rynak pa nyadzelyakh?
Ці--дкр--- -----ш-па--а----е---х?
Ці адкрыты кірмаш па панядзелках?
Ц- а-к-ы-ы к-р-а- п- п-н-д-е-к-х-
---------------------------------
Ці адкрыты кірмаш па панядзелках? 0 Ts- -dkry----і--a----a -a--ad-e-k-k-?Tsі adkryty kіrmash pa panyadzelkakh?T-і a-k-y-y k-r-a-h p- p-n-a-z-l-a-h--------------------------------------Tsі adkryty kіrmash pa panyadzelkakh?
Ці а-кр---я в--та-а па -ўт-рк--?
Ці адкрытая выстава па аўторках?
Ц- а-к-ы-а- в-с-а-а п- а-т-р-а-?
--------------------------------
Ці адкрытая выстава па аўторках? 0 Tsі ---ryt--- -y--a---pa ----rk---?Tsі adkrytaya vystava pa autorkakh?T-і a-k-y-a-a v-s-a-a p- a-t-r-a-h------------------------------------Tsі adkrytaya vystava pa autorkakh?
Ц- ---р-ты----п------ с-р-д--?
Ці адкрыты заапарк па серадах?
Ц- а-к-ы-ы з-а-а-к п- с-р-д-х-
------------------------------
Ці адкрыты заапарк па серадах? 0 Ts- ---ryty---ap-rk p- s-r-d---?Tsі adkryty zaapark pa seradakh?T-і a-k-y-y z-a-a-k p- s-r-d-k-?--------------------------------Tsі adkryty zaapark pa seradakh?
Ц-----рыт----зе---а-ч--вярг-х?
Ці адкрыты музей па чацвяргах?
Ц- а-к-ы-ы м-з-й п- ч-ц-я-г-х-
------------------------------
Ці адкрыты музей па чацвяргах? 0 T-і-a-kry-y m-z---pa ----svyar-ak-?Tsі adkryty muzey pa chatsvyargakh?T-і a-k-y-y m-z-y p- c-a-s-y-r-a-h------------------------------------Tsі adkryty muzey pa chatsvyargakh?
Ц- ---ба а-ла-в----ув-ход?
Ці трэба аплачваць уваход?
Ц- т-э-а а-л-ч-а-ь у-а-о-?
--------------------------
Ці трэба аплачваць уваход? 0 T-і---e-- -plachvat-’-u----o-?Tsі treba aplachvats’ uvakhod?T-і t-e-a a-l-c-v-t-’ u-a-h-d-------------------------------Tsі treba aplachvats’ uvakhod?
Што ---а з- -уды-ак?
Што гэта за будынак?
Ш-о г-т- з- б-д-н-к-
--------------------
Што гэта за будынак? 0 Shto g-ta------d-na-?Shto geta za budynak?S-t- g-t- z- b-d-n-k----------------------Shto geta za budynak?
Хт--п-бу-аваў----ы--к?
Хто пабудаваў будынак?
Х-о п-б-д-в-ў б-д-н-к-
----------------------
Хто пабудаваў будынак? 0 K----pa-ud--a- ---yna-?Khto pabudavau budynak?K-t- p-b-d-v-u b-d-n-k------------------------Khto pabudavau budynak?
Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika.
No svi imaju istu funkciju.
Oni nam pomažu u razmjeni informacija.
To se u svakom jeziku odvija na različit način.
Budući da svaki jezik ima svoja pravila.
Brzina kojom govorimo se također razlikuje.
Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima.
Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika.
Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici.
Rezultat je bio nedvosmislen.
Japanski i španjolski spadaju u najbrže jezike.
U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi.
Kinezi govore znatno sporije.
Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova.
Brzina ovisi o složenosti slogova.
Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže.
Njemački jezik se, primjerice, sastoji od 3 zvuka po slogu.
Stoga se relativno sporo govori.
Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija.
Upravo suprotno!
U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija.
Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja.
S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi.
Engleski slogovi također sadrže puno informacija.
Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti!
To znači da tko sporije priča, više toga kaže.
Dok je onom tko brzo govori potrebno puno više riječi.
Naposljetku svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Dali si znao?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike.
To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi.
Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj.
Dosta je sličan češkom i slovačkom.
Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog.
Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja.
Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja.
To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika.
Slovenski koristi latinična slova.
Gramatika poznaje šest padeža i tri roda.
U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema.
Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova.
Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura.
Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni.
Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!