Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   be Вывучаць замежныя мовы

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [дваццаць тры]

23 [dvatstsats’ try]

Вывучаць замежныя мовы

Vyvuchats’ zamezhnyya movy

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? Д-е Вы в-вуча-------нску- -о-у? Д__ В_ в_______ і________ м____ Д-е В- в-в-ч-л- і-п-н-к-ю м-в-? ------------------------------- Дзе Вы вывучалі іспанскую мову? 0
D-e-Vy ------a-і--spa-sk--u mo-u? D__ V_ v________ і_________ m____ D-e V- v-v-c-a-і і-p-n-k-y- m-v-? --------------------------------- Dze Vy vyvuchalі іspanskuyu movu?
Znate li i portugalski? В--та-с-м---ал--а-ц- -а-------ск-й? В_ т______ в________ п_____________ В- т-к-а-а в-л-д-е-е п-р-у-а-ь-к-й- ----------------------------------- Вы таксама валодаеце партугальскай? 0
Vy-t-k-am- va-------- pa--u---’-k-y? V_ t______ v_________ p_____________ V- t-k-a-a v-l-d-e-s- p-r-u-a-’-k-y- ------------------------------------ Vy taksama valodaetse partugal’skay?
Da, a znam i nešto talijanski. Т-к- яш-э-я -----і---л-да- -т--ь------. Т___ я___ я т_____ в______ і___________ Т-к- я-ч- я т-о-к- в-л-д-ю і-а-ь-н-к-й- --------------------------------------- Так, яшчэ я трошкі валодаю італьянскай. 0
T-k---a-h--e -a -ros-k- -a--d--- і----y-n---y. T___ y______ y_ t______ v_______ і____________ T-k- y-s-c-e y- t-o-h-і v-l-d-y- і-a-’-a-s-a-. ---------------------------------------------- Tak, yashche ya troshkі valodayu іtal’yanskay.
Mislim da govorite vrlo dobro. Я--іч-- -ы---л--і ---р----змаўл--ц-. Я л____ В_ в_____ д____ р___________ Я л-ч-, В- в-л-м- д-б-а р-з-а-л-е-е- ------------------------------------ Я лічу, Вы вельмі добра размаўляеце. 0
Ya l-c-u, ---v-l-mі----r- -a-maulya---s-. Y_ l_____ V_ v_____ d____ r______________ Y- l-c-u- V- v-l-m- d-b-a r-z-a-l-a-e-s-. ----------------------------------------- Ya lіchu, Vy vel’mі dobra razmaulyayetse.
Ti jezici su prilično vrlo slični. М--ы ---о-- -а---ныя. М___ д_____ п________ М-в- д-в-л- п-д-б-ы-. --------------------- Мовы даволі падобныя. 0
Mo---da-o-і-pad-b--ya. M___ d_____ p_________ M-v- d-v-l- p-d-b-y-a- ---------------------- Movy davolі padobnyya.
Mogu ih dobro razumjeti. Я-----д--р---а-у--ю. Я В__ д____ р_______ Я В-с д-б-а р-з-м-ю- -------------------- Я Вас добра разумею. 0
Y- ----d-b-a -az-m-y-. Y_ V__ d____ r________ Y- V-s d-b-a r-z-m-y-. ---------------------- Ya Vas dobra razumeyu.
Ali govoriti i pisati je teško. А-е ---------- і піс--ь –-цяжка. А__ р_________ і п_____ – ц_____ А-е р-з-а-л-ц- і п-с-ц- – ц-ж-а- -------------------------------- Але размаўляць і пісаць – цяжка. 0
A---razmauly-ts’ --pі-at---–-tsya--k-. A__ r___________ і p______ – t________ A-e r-z-a-l-a-s- і p-s-t-’ – t-y-z-k-. -------------------------------------- Ale razmaulyats’ і pіsats’ – tsyazhka.
Pravim još mnogo grešaka. Я -аб-ю-яшчэ--м-т памыл--. Я р____ я___ ш___ п_______ Я р-б-ю я-ч- ш-а- п-м-л-к- -------------------------- Я раблю яшчэ шмат памылак. 0
Y- r----- -a-h-h---h-----am--ak. Y_ r_____ y______ s____ p_______ Y- r-b-y- y-s-c-e s-m-t p-m-l-k- -------------------------------- Ya rablyu yashche shmat pamylak.
Ispravite me molim uvijek. Калі--а-ка, папр--л------ян- -аў-д-! К___ л_____ п__________ м___ з______ К-л- л-с-а- п-п-а-л-й-е м-н- з-ў-д-! ------------------------------------ Калі ласка, папраўляйце мяне заўжды! 0
K-lі-l-ska- p-pr-ul-a-----myane -auzh-y! K___ l_____ p____________ m____ z_______ K-l- l-s-a- p-p-a-l-a-t-e m-a-e z-u-h-y- ---------------------------------------- Kalі laska, papraulyaytse myane zauzhdy!
Vaš izgovor je sasvim dobar. У-В----а--ам -о--ае--ы--ўл--н-. У В__ ц_____ д_____ в__________ У В-с ц-л-а- д-б-а- в-м-ў-е-н-. ------------------------------- У Вас цалкам добрае вымаўленне. 0
U-----t-alk-m ---ra- -y-a-l---e. U V__ t______ d_____ v__________ U V-s t-a-k-m d-b-a- v-m-u-e-n-. -------------------------------- U Vas tsalkam dobrae vymaulenne.
Imate mali akcent. У -а--чува-ь -е--лік- а-цэ-т. У В__ ч_____ н_______ а______ У В-с ч-в-ц- н-в-л-к- а-ц-н-. ----------------------------- У Вас чуваць невялікі акцэнт. 0
U -a- ---vat-- n--yalі-і--k-se-t. U V__ c_______ n________ a_______ U V-s c-u-a-s- n-v-a-і-і a-t-e-t- --------------------------------- U Vas chuvats’ nevyalіkі aktsent.
Prepoznaje se odakle dolazite. Мо-на-пазн---, -дкул- ---п-ыехалі. М____ п_______ а_____ В_ п________ М-ж-а п-з-а-ь- а-к-л- В- п-ы-х-л-. ---------------------------------- Можна пазнаць, адкуль Вы прыехалі. 0
M---n- pa--------a-k-l- V--pryekh--і. M_____ p________ a_____ V_ p_________ M-z-n- p-z-a-s-, a-k-l- V- p-y-k-a-і- ------------------------------------- Mozhna paznats’, adkul’ Vy pryekhalі.
Koji je Vaš maternji jezik? Якая-Ваша-род--я---в-? Я___ В___ р_____ м____ Я-а- В-ш- р-д-а- м-в-? ---------------------- Якая Ваша родная мова? 0
Y-kay--Vasha -od-----mova? Y_____ V____ r______ m____ Y-k-y- V-s-a r-d-a-a m-v-? -------------------------- Yakaya Vasha rodnaya mova?
Idete li na tečaj jezika? Вы-пр-хо-з-це ----ыя ---с-? В_ п_________ м_____ к_____ В- п-а-о-з-ц- м-ў-ы- к-р-ы- --------------------------- Вы праходзіце моўныя курсы? 0
V--prakh----ts- mo-ny-a--u---? V_ p___________ m______ k_____ V- p-a-h-d-і-s- m-u-y-a k-r-y- ------------------------------ Vy prakhodzіtse mounyya kursy?
Koji udžbenik koristite? З-я-і--п---у-ні--м-В- п--ц--ц-? З я___ п__________ В_ п________ З я-і- п-д-у-н-к-м В- п-а-у-ц-? ------------------------------- З якім падручнікам Вы працуеце? 0
Z yak-m--a--uc--і-am-V- p-atsu--se? Z y____ p___________ V_ p__________ Z y-k-m p-d-u-h-і-a- V- p-a-s-e-s-? ----------------------------------- Z yakіm padruchnіkam Vy pratsuetse?
U ovom momentu ne znam kako se zove. Ця--р-я--е -а-у -з--да------ -н н-з-в---ц-. Ц____ я н_ м___ ў________ я_ ё_ н__________ Ц-п-р я н- м-г- ў-г-д-ц-, я- ё- н-з-в-е-ц-. ------------------------------------------- Цяпер я не магу ўзгадаць, як ён называецца. 0
T-y-pe- ---n- ma------------, yak --- -a-y-a-t--s-. T______ y_ n_ m___ u_________ y__ y__ n____________ T-y-p-r y- n- m-g- u-g-d-t-’- y-k y-n n-z-v-e-s-s-. --------------------------------------------------- Tsyaper ya ne magu uzgadats’, yak yon nazyvaetstsa.
Ne mogu se sjetiti naslova. Я -- ма---ўз---аць н-зв--п----ч----. Я н_ м___ ў_______ н____ п__________ Я н- м-г- ў-г-д-ц- н-з-у п-д-у-н-к-. ------------------------------------ Я не магу ўзгадаць назву падручніка. 0
Y- ne -agu u-g--a--’ ---vu--ad-uch-іka. Y_ n_ m___ u________ n____ p___________ Y- n- m-g- u-g-d-t-’ n-z-u p-d-u-h-і-a- --------------------------------------- Ya ne magu uzgadats’ nazvu padruchnіka.
Zaboravio / Zaboravila sam to. Я--- -----. Я я_ з_____ Я я- з-б-ў- ----------- Я яе забыў. 0
Y--y--- z-byu. Y_ y___ z_____ Y- y-y- z-b-u- -------------- Ya yaye zabyu.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!