Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   be Задаваць пытанні 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [шэсцьдзесят два]

62 [shests’dzesyat dva]

Задаваць пытанні 1

Zadavats’ pytannі 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
učiti ву-ы-ца в______ в-ч-ц-а ------- вучыцца 0
v-c-yt--sa v_________ v-c-y-s-s- ---------- vuchytstsa
Uče li učenici puno? В--н- в---цца ----? В____ в______ ш____ В-ч-і в-ч-ц-а ш-а-? ------------------- Вучні вучацца шмат? 0
Vuchnі -uc-atst-a-shma-? V_____ v_________ s_____ V-c-n- v-c-a-s-s- s-m-t- ------------------------ Vuchnі vuchatstsa shmat?
Ne, oni uče malo. Н-------в-ч-ц----ала. Н__ я__ в______ м____ Н-, я-ы в-ч-ц-а м-л-. --------------------- Не, яны вучацца мала. 0
N-,--a---v---at---a ma--. N__ y___ v_________ m____ N-, y-n- v-c-a-s-s- m-l-. ------------------------- Ne, yany vuchatstsa mala.
pitati пы--ць п_____ п-т-ц- ------ пытаць 0
pyt-t-’ p______ p-t-t-’ ------- pytats’
Pitate li često učitelja? В---ас----ы----- н---аўні-а? В_ ч____ п______ н__________ В- ч-с-а п-т-е-е н-с-а-н-к-? ---------------------------- Вы часта пытаеце настаўніка? 0
V--c--st- pyt--ts----s-------? V_ c_____ p_______ n__________ V- c-a-t- p-t-e-s- n-s-a-n-k-? ------------------------------ Vy chasta pytaetse nastaunіka?
Ne, ne pitam ga često. Н---я -ыта---го-н-ча--а. Н__ я п____ я__ н_______ Н-, я п-т-ю я-о н-ч-с-а- ------------------------ Не, я пытаю яго нячаста. 0
N---------a-- y-go --a-ha-ta. N__ y_ p_____ y___ n_________ N-, y- p-t-y- y-g- n-a-h-s-a- ----------------------------- Ne, ya pytayu yago nyachasta.
odgovoriti ад-а----ь а________ а-к-з-а-ь --------- адказваць 0
a-ka--at-’ a_________ a-k-z-a-s- ---------- adkazvats’
Odgovorite, molim Vas. Адказвайц-,--ал----с--. А__________ к___ л_____ А-к-з-а-ц-, к-л- л-с-а- ----------------------- Адказвайце, калі ласка. 0
A-ka---ytse---al---ask-. A___________ k___ l_____ A-k-z-a-t-e- k-l- l-s-a- ------------------------ Adkazvaytse, kalі laska.
Odgovaram. Я-а--а--а-. Я а________ Я а-к-з-а-. ----------- Я адказваю. 0
Y- -dkaz---u. Y_ a_________ Y- a-k-z-a-u- ------------- Ya adkazvayu.
raditi пр---в--ь п________ п-а-а-а-ь --------- працаваць 0
p-at-a-a--’ p__________ p-a-s-v-t-’ ----------- pratsavats’
Radi li on upravo? Ё- -яп-- п--цуе? Ё_ ц____ п______ Ё- ц-п-р п-а-у-? ---------------- Ён цяпер працуе? 0
E---sya--r pra-sue? E_ t______ p_______ E- t-y-p-r p-a-s-e- ------------------- En tsyaper pratsue?
Da, on upravo radi. Т-к, ён ----р п-ацуе. Т___ ё_ ц____ п______ Т-к- ё- ц-п-р п-а-у-. --------------------- Так, ён цяпер працуе. 0
Ta-- yo- ----per---atsu-. T___ y__ t______ p_______ T-k- y-n t-y-p-r p-a-s-e- ------------------------- Tak, yon tsyaper pratsue.
dolaziti п-----зіць п_________ п-ы-о-з-ц- ---------- прыходзіць 0
p---h-d-іt-’ p___________ p-y-h-d-і-s- ------------ prykhodzіts’
Dolazite li? В- -р-йдз-ц-? В_ п_________ В- п-ы-д-е-е- ------------- Вы прыйдзеце? 0
V- pryyd---se? V_ p__________ V- p-y-d-e-s-? -------------- Vy pryydzetse?
Da, dolazimo odmah. Т------ з-р-з п-ый-з-м. Т___ м_ з____ п________ Т-к- м- з-р-з п-ы-д-е-. ----------------------- Так, мы зараз прыйдзем. 0
T--,--- --ra- p-y-d-e-. T___ m_ z____ p________ T-k- m- z-r-z p-y-d-e-. ----------------------- Tak, my zaraz pryydzem.
stanovati ж--ь ж___ ж-ц- ---- жыць 0
zhy--’ z_____ z-y-s- ------ zhyts’
Stanujete li u Berlinu? Вы ж-вя---ў Бер-іне? В_ ж_____ ў Б_______ В- ж-в-ц- ў Б-р-і-е- -------------------- Вы жывяце ў Берліне? 0
V---h-v--ts--u -erlі--? V_ z________ u B_______ V- z-y-y-t-e u B-r-і-e- ----------------------- Vy zhyvyatse u Berlіne?
Da, stanujem u Berlinu. Т-к--я -ыв--- Бе-лі-е. Т___ я ж___ ў Б_______ Т-к- я ж-в- ў Б-р-і-е- ---------------------- Так, я жыву ў Берліне. 0
T-k--ya z-y-u---B-rlі-e. T___ y_ z____ u B_______ T-k- y- z-y-u u B-r-і-e- ------------------------ Tak, ya zhyvu u Berlіne.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!