Zbirka izraza

hr U prirodi   »   be На прыродзе

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [дваццаць шэсць]

26 [dvatstsats’ shests’]

На прыродзе

[Na pryrodze]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Vidiš li tamo toranj? Ты--ачыш---- --жу? Т_ б____ т__ в____ Т- б-ч-ш т-м в-ж-? ------------------ Ты бачыш там вежу? 0
T- b------ t-- -e-hu? T_ b______ t__ v_____ T- b-c-y-h t-m v-z-u- --------------------- Ty bachysh tam vezhu?
Vidiš li tamo brijeg? Т- бачы---а- -ару? Т_ б____ т__ г____ Т- б-ч-ш т-м г-р-? ------------------ Ты бачыш там гару? 0
T- b---y-h tam --ru? T_ b______ t__ g____ T- b-c-y-h t-m g-r-? -------------------- Ty bachysh tam garu?
Vidiš li tamo selo? Т---ачы--т-м вё--у? Т_ б____ т__ в_____ Т- б-ч-ш т-м в-с-у- ------------------- Ты бачыш там вёску? 0
T-----------a- -e-ku? T_ b______ t__ v_____ T- b-c-y-h t-m v-s-u- --------------------- Ty bachysh tam vesku?
Vidiš li tamo rijeku? Т- --ч---т-м ----? Т_ б____ т__ р____ Т- б-ч-ш т-м р-к-? ------------------ Ты бачыш там раку? 0
Ty-ba-h-s- tam--ak-? T_ b______ t__ r____ T- b-c-y-h t-m r-k-? -------------------- Ty bachysh tam raku?
Vidiš li tamo most? Ты -ачыш--а--мо-т? Т_ б____ т__ м____ Т- б-ч-ш т-м м-с-? ------------------ Ты бачыш там мост? 0
Ty--a-hy-- t-- m-s-? T_ b______ t__ m____ T- b-c-y-h t-m m-s-? -------------------- Ty bachysh tam most?
Vidiš li tamo jezero? Ты-б-ч-ш та- во---а? Т_ б____ т__ в______ Т- б-ч-ш т-м в-з-р-? -------------------- Ты бачыш там возера? 0
Ty -achy-h-------z--a? T_ b______ t__ v______ T- b-c-y-h t-m v-z-r-? ---------------------- Ty bachysh tam vozera?
Оna ptica tamo mi se sviđa. М-- па--ба--ца --я п--шк-. М__ п_________ т__ п______ М-е п-д-б-е-ц- т-я п-у-к-. -------------------------- Мне падабаецца тая птушка. 0
M---p-da-a--s--a tay--pt-s-k-. M__ p___________ t___ p_______ M-e p-d-b-e-s-s- t-y- p-u-h-a- ------------------------------ Mne padabaetstsa taya ptushka.
Sviđa mi se ono drvo tamo. Мне-п-д-б-е-ца--о- др-в-. М__ п_________ т__ д_____ М-е п-д-б-е-ц- т-е д-э-а- ------------------------- Мне падабаецца тое дрэва. 0
M-- p-da-ae-s-sa -o---r-v-. M__ p___________ t__ d_____ M-e p-d-b-e-s-s- t-e d-e-a- --------------------------- Mne padabaetstsa toe dreva.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Мне па-------а гэт- --м-нь. М__ п_________ г___ к______ М-е п-д-б-е-ц- г-т- к-м-н-. --------------------------- Мне падабаецца гэты камень. 0
M---p---ba-t--s---ety ka-en’. M__ p___________ g___ k______ M-e p-d-b-e-s-s- g-t- k-m-n-. ----------------------------- Mne padabaetstsa gety kamen’.
Оnaj park tamo mi se sviđa. М----а--ба-ц-а той--арк. М__ п_________ т__ п____ М-е п-д-б-е-ц- т-й п-р-. ------------------------ Мне падабаецца той парк. 0
M-e--ada-aetst-a --y -a-k. M__ p___________ t__ p____ M-e p-d-b-e-s-s- t-y p-r-. -------------------------- Mne padabaetstsa toy park.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. М-е пад-ба--ц----й-са-. М__ п_________ т__ с___ М-е п-д-б-е-ц- т-й с-д- ----------------------- Мне падабаецца той сад. 0
M-- --d---et--sa --- s--. M__ p___________ t__ s___ M-e p-d-b-e-s-s- t-y s-d- ------------------------- Mne padabaetstsa toy sad.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Мн- п-д---ец-а--эта- к-----. М__ п_________ г____ к______ М-е п-д-б-е-ц- г-т-я к-е-к-. ---------------------------- Мне падабаецца гэтая кветка. 0
M-e-pa-a-ae-st-a ----y- kvetk-. M__ p___________ g_____ k______ M-e p-d-b-e-s-s- g-t-y- k-e-k-. ------------------------------- Mne padabaetstsa getaya kvetka.
Mislim da je lijepo. Па-м-йму, ---а-міл-. П________ г___ м____ П---о-м-, г-т- м-л-. -------------------- Па-мойму, гэта міла. 0
P--moy-u- --ta -іla. P________ g___ m____ P---o-m-, g-t- m-l-. -------------------- Pa-moymu, geta mіla.
Mislim da je interesantno. М-- -да-------т--цікавым. М__ з______ г___ ц_______ М-е з-а-ц-а г-т- ц-к-в-м- ------------------------- Мне здаецца гэта цікавым. 0
M-e-z--e-stsa g-t--t-іk-vym. M__ z________ g___ t________ M-e z-a-t-t-a g-t- t-і-a-y-. ---------------------------- Mne zdaetstsa geta tsіkavym.
Mislim da je prekrasno. Па--о-----г-та--уд----. П________ г___ ц_______ П---о-м-, г-т- ц-д-ў-а- ----------------------- Па-мойму, гэта цудоўна. 0
P------u,-g--a-t------a. P________ g___ t________ P---o-m-, g-t- t-u-o-n-. ------------------------ Pa-moymu, geta tsudouna.
Mislim da je ružno. Я-д------гэт--б----а. Я д_____ г___ б______ Я д-м-ю- г-т- б-ы-к-. --------------------- Я думаю, гэта брыдка. 0
Ya d-may-, ge---br---a. Y_ d______ g___ b______ Y- d-m-y-, g-t- b-y-k-. ----------------------- Ya dumayu, geta brydka.
Mislim da je dosadno. Я зн--од-у--э-- н-дным. Я з_______ г___ н______ Я з-а-о-ж- г-т- н-д-ы-. ----------------------- Я знаходжу гэта нудным. 0
Y----a-ho-zhu-g--a---dny-. Y_ z_________ g___ n______ Y- z-a-h-d-h- g-t- n-d-y-. -------------------------- Ya znakhodzhu geta nudnym.
Mislim da je to strašno. Па--ойму,--эта-жа--іва. П________ г___ ж_______ П---о-м-, г-т- ж-х-і-а- ----------------------- Па-мойму, гэта жахліва. 0
Pa-m----, -e-- -----lіva. P________ g___ z_________ P---o-m-, g-t- z-a-h-і-a- ------------------------- Pa-moymu, geta zhakhlіva.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.