Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   be Пачуцці

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [пяцьдзесят шэсць]

56 [pyats’dzesyat shests’]

Пачуцці

Pachutstsі

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Imati volje ме-ь--а--н-е м___ ж______ м-ц- ж-д-н-е ------------ мець жаданне 0
mets---h--a-ne m____ z_______ m-t-’ z-a-a-n- -------------- mets’ zhadanne
Imamo volje. У-на--ёс-ь -----н-. У н__ ё___ ж_______ У н-с ё-ц- ж-д-н-е- ------------------- У нас ёсць жаданне. 0
U ----yo---- -ha-a---. U n__ y_____ z________ U n-s y-s-s- z-a-a-n-. ---------------------- U nas yosts’ zhadanne.
Nemamo volje. У н-с н-ма-жаданн-. У н__ н___ ж_______ У н-с н-м- ж-д-н-я- ------------------- У нас няма жадання. 0
U-nas-nyama -ha---n--. U n__ n____ z_________ U n-s n-a-a z-a-a-n-a- ---------------------- U nas nyama zhadannya.
Bojati se. бая-ца б_____ б-я-ц- ------ баяцца 0
b--atst-a b________ b-y-t-t-a --------- bayatstsa
Bojim se. Я ----я. Я б_____ Я б-ю-я- -------- Я баюся. 0
Y---a---ya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- Ya bayusya.
Ne bojim se. Я--е б--с-. Я н_ б_____ Я н- б-ю-я- ----------- Я не баюся. 0
Y---e -ayusya. Y_ n_ b_______ Y- n- b-y-s-a- -------------- Ya ne bayusya.
Imati vremena. м-ць ч-с м___ ч__ м-ц- ч-с -------- мець час 0
mets--c--s m____ c___ m-t-’ c-a- ---------- mets’ chas
On ima vremena. Ён мае ча-. Ё_ м__ ч___ Ё- м-е ч-с- ----------- Ён мае час. 0
En mae-c-a-. E_ m__ c____ E- m-e c-a-. ------------ En mae chas.
On nema vremena. Ён-не-м-- --с-. Ё_ н_ м__ ч____ Ё- н- м-е ч-с-. --------------- Ён не мае часу. 0
E- ne-ma----as-. E_ n_ m__ c_____ E- n- m-e c-a-u- ---------------- En ne mae chasu.
Dosađivati se. с-м-ва-ь с_______ с-м-в-ц- -------- сумаваць 0
s--av-ts’ s________ s-m-v-t-’ --------- sumavats’
Ona se dosađuje. Я-а ---у-. Я__ с_____ Я-а с-м-е- ---------- Яна сумуе. 0
Y-n--s--u-. Y___ s_____ Y-n- s-m-e- ----------- Yana sumue.
Ona se ne dosađuje. Я-а-не с-м-е. Я__ н_ с_____ Я-а н- с-м-е- ------------- Яна не сумуе. 0
Y-----e -u-u-. Y___ n_ s_____ Y-n- n- s-m-e- -------------- Yana ne sumue.
Biti gladan б--ь га--д-ым б___ г_______ б-ц- г-л-д-ы- ------------- быць галодным 0
byts’--a-o---m b____ g_______ b-t-’ g-l-d-y- -------------- byts’ galodnym
Jeste li gladni? Вы-га----ы-? В_ г________ В- г-л-д-ы-? ------------ Вы галодныя? 0
V- g--o-nyy-? V_ g_________ V- g-l-d-y-a- ------------- Vy galodnyya?
Vi niste gladni? В- н- -а--д-ы-? В_ н_ г________ В- н- г-л-д-ы-? --------------- Вы не галодныя? 0
Vy ne ga-odny-a? V_ n_ g_________ V- n- g-l-d-y-a- ---------------- Vy ne galodnyya?
Biti žedan хацець --ць х_____ п___ х-ц-ц- п-ц- ----------- хацець піць 0
k---set-’---ts’ k________ p____ k-a-s-t-’ p-t-’ --------------- khatsets’ pіts’
Oni su žedni. Яны-х-чу---пі--. Я__ х_____ п____ Я-ы х-ч-ц- п-ц-. ---------------- Яны хочуць піць. 0
Ya-- kho-hu-s’--і-s’. Y___ k________ p_____ Y-n- k-o-h-t-’ p-t-’- --------------------- Yany khochuts’ pіts’.
Oni nisu žedni. Ян- н------ц- -іц-. Я__ н_ х_____ п____ Я-ы н- х-ч-ц- п-ц-. ------------------- Яны не хочуць піць. 0
Y-ny--- kho-h-ts’-pіts’. Y___ n_ k________ p_____ Y-n- n- k-o-h-t-’ p-t-’- ------------------------ Yany ne khochuts’ pіts’.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!