Knjiga fraza

bs Upoznati   »   no Bli kjent

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [tre]

Bli kjent

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Zdravo! Hei! H___ H-i- ---- Hei! 0
Dobar dan! Go- da-! G__ d___ G-d d-g- -------- God dag! 0
Kako ste? / Kako si? H-o--a--g-- de-? H______ g__ d___ H-o-d-n g-r d-t- ---------------- Hvordan går det? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Kom--- -- ----E-r--a? K_____ d_ f__ E______ K-m-e- d- f-a E-r-p-? --------------------- Kommer du fra Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Kom-----u-f-- -----k-? K_____ d_ f__ A_______ K-m-e- d- f-a A-e-i-a- ---------------------- Kommer du fra Amerika? 0
Jeste li Vi iz Azije? Komme- ---fra Asia? K_____ d_ f__ A____ K-m-e- d- f-a A-i-? ------------------- Kommer du fra Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? H--l--t --t-l- bo--du--å? H______ h_____ b__ d_ p__ H-i-k-t h-t-l- b-r d- p-? ------------------------- Hvilket hotell bor du på? 0
Koliko dugo ste već ovdje? H--- -en-- --- -u -æ---he-? H___ l____ h__ d_ v___ h___ H-o- l-n-e h-r d- v-r- h-r- --------------------------- Hvor lenge har du vært her? 0
Koliko dugo ostajete? Hv---le-g- s----d- -æ-e-h--? H___ l____ s___ d_ v___ h___ H-o- l-n-e s-a- d- v-r- h-r- ---------------------------- Hvor lenge skal du være her? 0
Dopada li Vam se ovdje? L-k-r d----- h--? L____ d_ d__ h___ L-k-r d- d-g h-r- ----------------- Liker du deg her? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? E- d--på --r-e----? E_ d_ p_ f____ h___ E- d- p- f-r-e h-r- ------------------- Er du på ferie her? 0
Posjetite me jednom! Du -å-b--ø-- meg e- --n-! D_ m_ b_____ m__ e_ g____ D- m- b-s-k- m-g e- g-n-! ------------------------- Du må besøke meg en gang! 0
Ovo je moja adresa. He- e----res--n m--. H__ e_ a_______ m___ H-r e- a-r-s-e- m-n- -------------------- Her er adressen min. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? S----i-----rg-n? S__ v_ i m______ S-s v- i m-r-e-? ---------------- Ses vi i morgen? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Be-la-er,-jeg --- ----red- --a-er. B________ j__ h__ a_______ p______ B-k-a-e-, j-g h-r a-l-r-d- p-a-e-. ---------------------------------- Beklager, jeg har allerede planer. 0
Ćao! / Zbogom! H- d--- --Ha--e--b--!-- Ha -et g-dt! H_ d___ / H_ d__ b___ / H_ d__ g____ H- d-t- / H- d-t b-a- / H- d-t g-d-! ------------------------------------ Ha det! / Ha det bra! / Ha det godt! 0
Doviđenja! P- --en-y-! P_ g_______ P- g-e-s-n- ----------- På gjensyn! 0
Do uskoro! H---e- -å--eng-! H_ d__ s_ l_____ H- d-t s- l-n-e- ---------------- Ha det så lenge! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!