Knjiga fraza

bs Upoznati   »   no Bli kjent

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [tre]

Bli kjent

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Zdravo! Hei! Hei! H-i- ---- Hei! 0
Dobar dan! God-dag! God dag! G-d d-g- -------- God dag! 0
Kako ste? / Kako si? H-ord-n --- -et? Hvordan går det? H-o-d-n g-r d-t- ---------------- Hvordan går det? 0
Jeste li Vi iz Evrope? K--mer-du fra -u---a? Kommer du fra Europa? K-m-e- d- f-a E-r-p-? --------------------- Kommer du fra Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? K-m--- ---f---A-eri--? Kommer du fra Amerika? K-m-e- d- f-a A-e-i-a- ---------------------- Kommer du fra Amerika? 0
Jeste li Vi iz Azije? K---er du-fr---s--? Kommer du fra Asia? K-m-e- d- f-a A-i-? ------------------- Kommer du fra Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? H---k-----tel- b-r--- p-? Hvilket hotell bor du på? H-i-k-t h-t-l- b-r d- p-? ------------------------- Hvilket hotell bor du på? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Hvo- le--e---r -----rt -e-? Hvor lenge har du vært her? H-o- l-n-e h-r d- v-r- h-r- --------------------------- Hvor lenge har du vært her? 0
Koliko dugo ostajete? Hv-r --ng- s--- -u v----her? Hvor lenge skal du være her? H-o- l-n-e s-a- d- v-r- h-r- ---------------------------- Hvor lenge skal du være her? 0
Dopada li Vam se ovdje? L--e- ---d-- h-r? Liker du deg her? L-k-r d- d-g h-r- ----------------- Liker du deg her? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? E- d- på-f--ie --r? Er du på ferie her? E- d- p- f-r-e h-r- ------------------- Er du på ferie her? 0
Posjetite me jednom! D- ---b--ø---m---en---n-! Du må besøke meg en gang! D- m- b-s-k- m-g e- g-n-! ------------------------- Du må besøke meg en gang! 0
Ovo je moja adresa. Her--- ad-ess-n min. Her er adressen min. H-r e- a-r-s-e- m-n- -------------------- Her er adressen min. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Ses-v- i----g-n? Ses vi i morgen? S-s v- i m-r-e-? ---------------- Ses vi i morgen? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. B--lager--je- -----llered----an--. Beklager, jeg har allerede planer. B-k-a-e-, j-g h-r a-l-r-d- p-a-e-. ---------------------------------- Beklager, jeg har allerede planer. 0
Ćao! / Zbogom! H----t!---Ha -e- -r-- --Ha --- go--! Ha det! / Ha det bra! / Ha det godt! H- d-t- / H- d-t b-a- / H- d-t g-d-! ------------------------------------ Ha det! / Ha det bra! / Ha det godt! 0
Doviđenja! P- gj----n! På gjensyn! P- g-e-s-n- ----------- På gjensyn! 0
Do uskoro! Ha ----s- --n-e! Ha det så lenge! H- d-t s- l-n-e- ---------------- Ha det så lenge! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!