Knjiga fraza

bs Upoznati   »   sk Zoznámenie

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [tri]

Zoznámenie

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Zdravo! A-o-! A____ A-o-! ----- Ahoj! 0
Dobar dan! D--r- deň! D____ d___ D-b-ý d-ň- ---------- Dobrý deň! 0
Kako ste? / Kako si? A---s------? A__ s_ d____ A-o s- d-r-? ------------ Ako sa darí? 0
Jeste li Vi iz Evrope? P-ch--z-t--- ---ópy? P_________ z E______ P-c-á-z-t- z E-r-p-? -------------------- Pochádzate z Európy? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Poc--dzat- z --er--y? P_________ z A_______ P-c-á-z-t- z A-e-i-y- --------------------- Pochádzate z Ameriky? 0
Jeste li Vi iz Azije? Poc--dz--e-z Á---? P_________ z Á____ P-c-á-z-t- z Á-i-? ------------------ Pochádzate z Ázie? 0
U kojem hotelu ste smješteni? V ------ --teli--ý-a-e? V k_____ h_____ b______ V k-o-o- h-t-l- b-v-t-? ----------------------- V ktorom hoteli bývate? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Ak- --ho --- už-t-? A__ d___ s__ u_ t__ A-o d-h- s-e u- t-? ------------------- Ako dlho ste už tu? 0
Koliko dugo ostajete? Ako -lh--z-s----t-? A__ d___ z_________ A-o d-h- z-s-a-e-e- ------------------- Ako dlho zostanete? 0
Dopada li Vam se ovdje? P--i--- vám t-? P___ s_ v__ t__ P-č- s- v-m t-? --------------- Páči sa vám tu? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? Ste-tu-na-d-----n-e? S__ t_ n_ d_________ S-e t- n- d-v-l-n-e- -------------------- Ste tu na dovolenke? 0
Posjetite me jednom! N-vštív-e ---n-eke--! N________ m_ n_______ N-v-t-v-e m- n-e-e-y- --------------------- Navštívte ma niekedy! 0
Ovo je moja adresa. T---e-moj--adres-. T_ j_ m___ a______ T- j- m-j- a-r-s-. ------------------ Tu je moja adresa. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? U-id--e-sa----tra? U______ s_ z______ U-i-í-e s- z-j-r-? ------------------ Uvidíme sa zajtra? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. J- -i---to---------o m-m. J_ m_ ľ____ u_ n____ m___ J- m- ľ-t-, u- n-e-o m-m- ------------------------- Je mi ľúto, už niečo mám. 0
Ćao! / Zbogom! Ča-! Č___ Č-u- ---- Čau! 0
Doviđenja! Do-ide---! D_________ D-v-d-n-a- ---------- Dovidenia! 0
Do uskoro! D--sko---o-vi--n--! D_ s______ v_______ D- s-o-é-o v-d-n-a- ------------------- Do skorého videnia! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!