Knjiga fraza

bs Upoznati   »   tl Pagkipagkilala sa iba

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 tatlo]

Pagkipagkilala sa iba

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tagalog Igra Više
Zdravo! Kumus--! K_______ K-m-s-a- -------- Kumusta! 0
Dobar dan! Ma-an--n- -raw! M________ a____ M-g-n-a-g a-a-! --------------- Magandang araw! 0
Kako ste? / Kako si? K----t---a? K______ k__ K-m-s-a k-? ----------- Kumusta ka? 0
Jeste li Vi iz Evrope? G-li-- -o -ayo-sa -u---a? G_____ p_ k___ s_ E______ G-l-n- p- k-y- s- E-r-p-? ------------------------- Galing po kayo sa Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? G------po-k--- sa------ka? G_____ p_ k___ s_ A_______ G-l-n- p- k-y- s- A-e-i-a- -------------------------- Galing po kayo sa Amerika? 0
Jeste li Vi iz Azije? Ga---g----kayo-sa-A-y-? G_____ p_ k___ s_ A____ G-l-n- p- k-y- s- A-y-? ----------------------- Galing po kayo sa Asya? 0
U kojem hotelu ste smješteni? A-i-g ho--l -o--n--ti--tuluya- n-n-o? A____ h____ p_ a__ t__________ n_____ A-i-g h-t-l p- a-g t-n-t-l-y-n n-n-o- ------------------------------------- Aling hotel po ang tinutuluyan ninyo? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Ga-----a p- -ay--k--a-al--i--? G____ n_ p_ k___ k______ d____ G-a-o n- p- k-y- k-t-g-l d-t-? ------------------------------ Gaano na po kayo katagal dito? 0
Koliko dugo ostajete? Ga--o--o ---o --taga- man-nat---? G____ p_ k___ k______ m__________ G-a-o p- k-y- k-t-g-l m-n-n-t-l-? --------------------------------- Gaano po kayo katagal mananatili? 0
Dopada li Vam se ovdje? Na-u--uha--p- ba--------i-o? N_________ p_ b_ n____ d____ N-g-s-u-a- p- b- n-n-o d-t-? ---------------------------- Nagustuhan po ba ninyo dito? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? Na-d-t- -o--a kay- -a----a-b-ka-y-n? N______ p_ b_ k___ p___ m___________ N-n-i-o p- b- k-y- p-r- m-g-a-a-y-n- ------------------------------------ Nandito po ba kayo para magbakasyon? 0
Posjetite me jednom! B--ita--n ---ni-y- ak--mi--an! B________ p_ n____ a__ m______ B-s-t-h-n p- n-n-o a-o m-n-a-! ------------------------------ Bisitahin po ninyo ako minsan! 0
Ovo je moja adresa. Nari-- --g-lu-a- -- a-i---ti-u-u-u-an. N_____ a__ l____ n_ a____ t___________ N-r-t- a-g l-g-r n- a-i-g t-n-t-l-y-n- -------------------------------------- Narito ang lugar na aking tinutuluyan. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? M-g--kit---- t-yo---kas? M________ b_ t___ b_____ M-g-i-i-a b- t-y- b-k-s- ------------------------ Magkikita ba tayo bukas? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. P--e-s-----------a--ma- --a pl-n--n-. P_______ n__ a__ a_ m__ m__ p____ n__ P-s-n-y- n-, a-o a- m-y m-a p-a-o n-. ------------------------------------- Pasensya na, ako ay may mga plano na. 0
Ćao! / Zbogom! Pa--am! P______ P-a-a-! ------- Paalam! 0
Doviđenja! Pa-la-! P______ P-a-a-! ------- Paalam! 0
Do uskoro! Han-ga-g-s- mul-! H_______ s_ m____ H-n-g-n- s- m-l-! ----------------- Hanggang sa muli! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 tagalog (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!