Knjiga fraza

bs Upoznati   »   hr Upoznavanje

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [tri]

Upoznavanje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Zdravo! B--! / B-k! B___ / B___ B-g- / B-k- ----------- Bog! / Bok! 0
Dobar dan! D-ba-----! D____ d___ D-b-r d-n- ---------- Dobar dan! 0
Kako ste? / Kako si? K-ko------/-K--o-s-? K___ s___ / K___ s__ K-k- s-e- / K-k- s-? -------------------- Kako ste? / Kako si? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Je--- -i -i iz Eu-ope - Evr---? J____ l_ V_ i_ E_____ / E______ J-s-e l- V- i- E-r-p- / E-r-p-? ------------------------------- Jeste li Vi iz Europe / Evrope? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Jeste-li Vi-iz--m--ike? J____ l_ V_ i_ A_______ J-s-e l- V- i- A-e-i-e- ----------------------- Jeste li Vi iz Amerike? 0
Jeste li Vi iz Azije? Jeste-l---i -z-A--j-? J____ l_ V_ i_ A_____ J-s-e l- V- i- A-i-e- --------------------- Jeste li Vi iz Azije? 0
U kojem hotelu ste smješteni? U--o--m hotelu-st--s------n-? U k____ h_____ s__ s_________ U k-j-m h-t-l- s-e s-j-š-e-i- ----------------------------- U kojem hotelu ste smješteni? 0
Koliko dugo ste već ovdje? K--iko du-- -te-v-ć-o--je? K_____ d___ s__ v__ o_____ K-l-k- d-g- s-e v-ć o-d-e- -------------------------- Koliko dugo ste već ovdje? 0
Koliko dugo ostajete? K--ik- -u-o-os--jete? K_____ d___ o________ K-l-k- d-g- o-t-j-t-? --------------------- Koliko dugo ostajete? 0
Dopada li Vam se ovdje? D--ad--li-Va--s---vd--? D_____ l_ V__ s_ o_____ D-p-d- l- V-m s- o-d-e- ----------------------- Dopada li Vam se ovdje? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? Je-t--l---i -v-je n--god--n-em ------? J____ l_ V_ o____ n_ g________ o______ J-s-e l- V- o-d-e n- g-d-š-j-m o-m-r-? -------------------------------------- Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? 0
Posjetite me jednom! P--je---e me ---n--! P________ m_ j______ P-s-e-i-e m- j-d-o-! -------------------- Posjetite me jednom! 0
Ovo je moja adresa. O-o--e----a-ad----. O__ j_ m___ a______ O-o j- m-j- a-r-s-. ------------------- Ovo je moja adresa. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Ho-em---i--e -ut-a v-dj-t-? H_____ l_ s_ s____ v_______ H-ć-m- l- s- s-t-a v-d-e-i- --------------------------- Hoćemo li se sutra vidjeti? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Ž---mi j------m -e- -e-to -rug--u------. Ž__ m_ j__ i___ v__ n____ d____ u p_____ Ž-o m- j-, i-a- v-ć n-š-o d-u-o u p-a-u- ---------------------------------------- Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. 0
Ćao! / Zbogom! B-k!----og- -----go-! B___ / B___ / Z______ B-k- / B-g- / Z-o-o-! --------------------- Bok! / Bog! / Zbogom! 0
Doviđenja! D--i-e-j-! D_________ D-v-đ-n-a- ---------- Doviđenja! 0
Do uskoro! D- us--r-! D_ u______ D- u-k-r-! ---------- Do uskoro! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + hrvatski (1-100) MP3 hrvatski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!