Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   tl Mga paaring panghalip 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [animnapu’t pito]

Mga paaring panghalip 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tagalog Igra Više
naočale a-- s-lam-n a__ s______ a-g s-l-m-n ----------- ang salamin 0
On je zaboravio svoje naočale. Nak-----ta--n--- an-----a-i- -iya. N__________ n___ a__ s______ n____ N-k-l-m-t-n n-y- a-g s-l-m-n n-y-. ---------------------------------- Nakalimutan niya ang salamin niya. 0
Ma gdje su mu naočale? Nasa----iy- --iw---ang s-la--n -iya? N_____ n___ n_____ a__ s______ n____ N-s-a- n-y- n-i-a- a-g s-l-m-n n-y-? ------------------------------------ Nasaan niya naiwan ang salamin niya? 0
sat A---o-as-n A__ o_____ A-g o-a-a- ---------- Ang orasan 0
Njegov sat je pokvaren. S----ang -e-o--i--. S___ a__ r___ n____ S-r- a-g r-l- n-y-. ------------------- Sira ang relo niya. 0
Sat visi na zidu. A---o-a--n ---n---s---t -- di----ng. A__ o_____ a_ n________ s_ d________ A-g o-a-a- a- n-k-s-b-t s- d-n-d-n-. ------------------------------------ Ang orasan ay nakasabit sa dingding. 0
pasoš an- ---a--rte a__ p________ a-g p-s-p-r-e ------------- ang pasaporte 0
On je izgubio svoj pasoš. N-w-la-a-g-pa-apo-te -iy-. N_____ a__ p________ n____ N-w-l- a-g p-s-p-r-e n-y-. -------------------------- Nawala ang pasaporte niya. 0
Gdje je onda njegov pasoš? N-saan a-g-pa------- -y- -ung --yo-? N_____ a__ p________ n__ k___ g_____ N-s-a- a-g p-s-p-r-e n-a k-n- g-y-n- ------------------------------------ Nasaan ang pasaporte nya kung gayon? 0
oni – njihov / njihova / njihovo sila-- ka---a s___ – k_____ s-l- – k-n-l- ------------- sila – kanila 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Hind---ah---p--g-m-a------a-g-k------------m-g-l-n-. H____ m______ n_ m__ b___ a__ k_______ m__ m________ H-n-i m-h-n-p n- m-a b-t- a-g k-n-l-n- m-a m-g-l-n-. ---------------------------------------------------- Hindi mahanap ng mga bata ang kanilang mga magulang. 0
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Na-it--n----- kan-ang-m---mag-lang! N_____ n_ a__ k______ m__ m________ N-r-t- n- a-g k-n-a-g m-a m-g-l-n-! ----------------------------------- Narito na ang kanyang mga magulang! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše I--- –---o I___ – i__ I-a- – i-o ---------- Ikaw – iyo 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Kum--t- -ng-----g-b-y--e--G.---l-e-? K______ a__ i____ b______ G_ M______ K-m-s-a a-g i-o-g b-y-h-, G- M-l-e-? ------------------------------------ Kumusta ang iyong biyahe, G. Müller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Nasaan -----s-w- -o- G. ---ler? N_____ a__ a____ m__ G_ M______ N-s-a- a-g a-a-a m-, G- M-l-e-? ------------------------------- Nasaan ang asawa mo, G. Müller? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše I-a--- i-o I___ – i__ I-a- – i-o ---------- Ikaw – iyo 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? K-m-sta-an- i------------ Ms. S-h-idt? K______ a__ i____ b______ M__ S_______ K-m-s-a a-g i-o-g b-y-h-, M-. S-h-i-t- -------------------------------------- Kumusta ang iyong biyahe, Ms. Schmidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? N-s-a- --g-a-awa -o, Ms.-S--m-d-? N_____ a__ a____ m__ M__ S_______ N-s-a- a-g a-a-a m-, M-. S-h-i-t- --------------------------------- Nasaan ang asawa mo, Ms. Schmidt? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!