Knjiga fraza

bs Sati   »   mk Часови / Време

8 [osam]

Sati

Sati

8 [осум]

8 [osoom]

Часови / Време

[Chasovi / Vryemye]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! И-винете! И________ И-в-н-т-! --------- Извинете! 0
I--in--ty-! I__________ I-v-n-e-y-! ----------- Izvinyetye!
Molim Vas, koliko je sati? Кол-----ч----, Ве-м----? К____ е ч_____ В_ м_____ К-л-у е ч-с-т- В- м-л-м- ------------------------ Колку е часот, Ве молам? 0
Ko-k----e--haso------ mo-a-? K_____ y_ c______ V__ m_____ K-l-o- y- c-a-o-, V-e m-l-m- ---------------------------- Kolkoo ye chasot, Vye molam?
Mnogo hvala! Бл-годарам -н---. Б_________ м_____ Б-а-о-а-а- м-о-у- ----------------- Благодарам многу. 0
Bl--u--a--m---o--oo. B__________ m_______ B-a-u-d-r-m m-o-u-o- -------------------- Blaguodaram mnoguoo.
Jedan je sat. Ч---т-- --е-. Ч____ е е____ Ч-с-т е е-е-. ------------- Часот е еден. 0
Chas-t-ye ye----. C_____ y_ y______ C-a-o- y- y-d-e-. ----------------- Chasot ye yedyen.
Dva su sata. Ча--- е-дв-. Ч____ е д___ Ч-с-т е д-а- ------------ Часот е два. 0
C--s----e-dv-. C_____ y_ d___ C-a-o- y- d-a- -------------- Chasot ye dva.
Tri su sata. Ч---т----р-. Ч____ е т___ Ч-с-т е т-и- ------------ Часот е три. 0
Ch---t ye-tri. C_____ y_ t___ C-a-o- y- t-i- -------------- Chasot ye tri.
Četiri su sata. Ча-о- е ч-т-ри. Ч____ е ч______ Ч-с-т е ч-т-р-. --------------- Часот е четири. 0
Ch-s---y- ------r-. C_____ y_ c________ C-a-o- y- c-y-t-r-. ------------------- Chasot ye chyetiri.
Pet je sati. Часот-е ---. Ч____ е п___ Ч-с-т е п-т- ------------ Часот е пет. 0
C-a--t y-----t. C_____ y_ p____ C-a-o- y- p-e-. --------------- Chasot ye pyet.
Šest je sati. Часот-- ----. Ч____ е ш____ Ч-с-т е ш-с-. ------------- Часот е шест. 0
Ch---t -e-s--es-. C_____ y_ s______ C-a-o- y- s-y-s-. ----------------- Chasot ye shyest.
Sedam je sati. Ча--т ------м. Ч____ е с_____ Ч-с-т е с-д-м- -------------- Часот е седум. 0
C--s-- ye -ye--om. C_____ y_ s_______ C-a-o- y- s-e-o-m- ------------------ Chasot ye syedoom.
Osam je sati. Ча--т - -с--. Ч____ е о____ Ч-с-т е о-у-. ------------- Часот е осум. 0
C-aso---e---o--. C_____ y_ o_____ C-a-o- y- o-o-m- ---------------- Chasot ye osoom.
Devet je sati. Часо--е--евет. Ч____ е д_____ Ч-с-т е д-в-т- -------------- Часот е девет. 0
Ch-sot -- -yev---. C_____ y_ d_______ C-a-o- y- d-e-y-t- ------------------ Chasot ye dyevyet.
Deset je sati. Ча-о- - д----. Ч____ е д_____ Ч-с-т е д-с-т- -------------- Часот е десет. 0
Ch-so- y----es---. C_____ y_ d_______ C-a-o- y- d-e-y-t- ------------------ Chasot ye dyesyet.
Jedanaest je sati. Ч-сот------на---т. Ч____ е е_________ Ч-с-т е е-и-а-с-т- ------------------ Часот е единаесет. 0
Chaso---- ye-i--yesyet. C_____ y_ y____________ C-a-o- y- y-d-n-y-s-e-. ----------------------- Chasot ye yedinayesyet.
Dvanaest je sati. Ч--о- е дв----с-т. Ч____ е д_________ Ч-с-т е д-а-а-с-т- ------------------ Часот е дванаесет. 0
C-as-- -e dv-n-y-sye-. C_____ y_ d___________ C-a-o- y- d-a-a-e-y-t- ---------------------- Chasot ye dvanayesyet.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Е-на -и-у-а--ма--еесет се-----. Е___ м_____ и__ ш_____ с_______ Е-н- м-н-т- и-а ш-е-е- с-к-н-и- ------------------------------- Една минута има шеесет секунди. 0
Y-dn--mi--o-a i-a --y--e-----s--------. Y____ m______ i__ s_________ s_________ Y-d-a m-n-o-a i-a s-y-y-s-e- s-e-o-n-i- --------------------------------------- Yedna minoota ima shyeyesyet syekoondi.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Ед-н -ас--ма -е--ет ------. Е___ ч__ и__ ш_____ м______ Е-е- ч-с и-а ш-е-е- м-н-т-. --------------------------- Еден час има шеесет минути. 0
Y----- -ha- ima -hyey----t-m--o--i. Y_____ c___ i__ s_________ m_______ Y-d-e- c-a- i-a s-y-y-s-e- m-n-o-i- ----------------------------------- Yedyen chas ima shyeyesyet minooti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Ед-н -е- има--ва--ет-- ч-т--и ----. Е___ д__ и__ д______ и ч_____ ч____ Е-е- д-н и-а д-а-с-т и ч-т-р- ч-с-. ----------------------------------- Еден ден има дваесет и четири часа. 0
Ye-yen-dy-- i-a d--y-syet-- c--e--ri-ch-s-. Y_____ d___ i__ d________ i c_______ c_____ Y-d-e- d-e- i-a d-a-e-y-t i c-y-t-r- c-a-a- ------------------------------------------- Yedyen dyen ima dvayesyet i chyetiri chasa.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + makedonski (1-100) MP3 makedonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...