Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   mk Поставување прашања 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [шеесет и два]

62 [shyeyesyet i dva]

Поставување прашања 1

Postavoovaњye prashaњa 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
učiti у-и у__ у-и --- учи 0
o-c-i o____ o-c-i ----- oochi
Uče li učenici mnogo? Уч-- л- -чениц-т--многу? У___ л_ у________ м_____ У-а- л- у-е-и-и-е м-о-у- ------------------------ Учат ли учениците многу? 0
O--ha---i-ooch---it--t-- ---g-o-? O_____ l_ o_____________ m_______ O-c-a- l- o-c-y-n-t-i-y- m-o-u-o- --------------------------------- Oochat li oochyenitzitye mnoguoo?
Ne, oni uče malo. Не--тие ---- -----. Н__ т__ у___ м_____ Н-, т-е у-а- м-л-у- ------------------- Не, тие учат малку. 0
Nye, ti-e ---h-- malkoo. N___ t___ o_____ m______ N-e- t-y- o-c-a- m-l-o-. ------------------------ Nye, tiye oochat malkoo.
pitati п-ашу-а п______ п-а-у-а ------- прашува 0
pras-o--a p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Pitate li često učitelja? Г--праш-в-т- л- --с-- нас-ав-----? Г_ п________ л_ ч____ н___________ Г- п-а-у-а-е л- ч-с-о н-с-а-н-к-т- ---------------------------------- Го прашувате ли често наставникот? 0
G-o -ras-oo---y- ---c-y-sto -as------ot? G__ p___________ l_ c______ n___________ G-o p-a-h-o-a-y- l- c-y-s-o n-s-a-n-k-t- ---------------------------------------- Guo prashoovatye li chyesto nastavnikot?
Ne, ne pitam ga često. Н---јас ---------ш-вам---с-о. Н__ ј__ н_ г_ п_______ ч_____ Н-, ј-с н- г- п-а-у-а- ч-с-о- ----------------------------- Не, јас не го прашувам често. 0
Ny-- јas -y- g-----a--oovam-c--esto. N___ ј__ n__ g__ p_________ c_______ N-e- ј-s n-e g-o p-a-h-o-a- c-y-s-o- ------------------------------------ Nye, јas nye guo prashoovam chyesto.
odgovoriti о---в-ра о_______ о-г-в-р- -------- одговара 0
o-g-o--ra o________ o-g-o-a-a --------- odguovara
Odgovorite, molim Vas. О--о-о---е-м--а-. О_________ м_____ О-г-в-р-т- м-л-м- ----------------- Одговорете молам. 0
O-guovor----e m-lam. O____________ m_____ O-g-o-o-y-t-e m-l-m- -------------------- Odguovoryetye molam.
Ja odgovaram. Ја---дг--арам. Ј__ о_________ Ј-с о-г-в-р-м- -------------- Јас одговарам. 0
Ј-- --guo-a--m. Ј__ o__________ Ј-s o-g-o-a-a-. --------------- Јas odguovaram.
raditi раб-ти р_____ р-б-т- ------ работи 0
r----i r_____ r-b-t- ------ raboti
Radi li on upravo? Ра-о-- ли---ј-сега? Р_____ л_ т__ с____ Р-б-т- л- т-ј с-г-? ------------------- Работи ли тој сега? 0
Rabot------o- -ye---? R_____ l_ t__ s______ R-b-t- l- t-ј s-e-u-? --------------------- Raboti li toј syegua?
Da, upravo radi. Д-- т-- ---оти се-а. Д__ т__ р_____ с____ Д-, т-ј р-б-т- с-г-. -------------------- Да, тој работи сега. 0
Da----ј -ab-ti-s--g-a. D__ t__ r_____ s______ D-, t-ј r-b-t- s-e-u-. ---------------------- Da, toј raboti syegua.
dolaziti доаѓа д____ д-а-а ----- доаѓа 0
do-ѓa d____ d-a-a ----- doaѓa
Dolazite li Vi? Ќ--дојд-те? Ќ_ д_______ Ќ- д-ј-е-е- ----------- Ќе дојдете? 0
Kjy- --јd-et-e? K___ d_________ K-y- d-ј-y-t-e- --------------- Kjye doјdyetye?
Da, dolazimo odmah. Да, -е-д--деме-----а-. Д__ ќ_ д______ в______ Д-, ќ- д-ј-е-е в-д-а-. ---------------------- Да, ќе дојдеме веднаш. 0
Da, k--e-doј-y-m----ye-n--h. D__ k___ d________ v________ D-, k-y- d-ј-y-m-e v-e-n-s-. ---------------------------- Da, kjye doјdyemye vyednash.
stanovati жи-ее ж____ ж-в-е ----- живее 0
ʐi---ye ʐ______ ʐ-v-e-e ------- ʐivyeye
Stanujete li u Berlinu? Жи-еет---и-в--Бер-и-? Ж______ л_ в_ Б______ Ж-в-е-е л- в- Б-р-и-? --------------------- Живеете ли во Берлин? 0
ʐ----y---e l- v- Byer-i-? ʐ_________ l_ v_ B_______ ʐ-v-e-e-y- l- v- B-e-l-n- ------------------------- ʐivyeyetye li vo Byerlin?
Da, ja stanujem u Berlinu. Д---ј-- -и--ам во-Бе-ли-. Д__ ј__ ж_____ в_ Б______ Д-, ј-с ж-в-а- в- Б-р-и-. ------------------------- Да, јас живеам во Берлин. 0
Da, јa- ʐiv---m----B-e-l-n. D__ ј__ ʐ______ v_ B_______ D-, ј-s ʐ-v-e-m v- B-e-l-n- --------------------------- Da, јas ʐivyeam vo Byerlin.

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!