Ми------ пи-ам-т-,--ошн-ц--- ---аи-и--.
М____ н_ п________ н________ и м_______
М-с-и н- п-ж-м-т-, н-ш-и-и-е и м-и-и-е-
---------------------------------------
Мисли на пижамите, ношниците и маиците. 0 M-s-- n---iʐa---ye, -------z---- i mai---t-e.M____ n_ p_________ n___________ i m_________M-s-i n- p-ʐ-m-t-e- n-s-n-t-i-y- i m-i-z-t-e----------------------------------------------Misli na piʐamitye, noshnitzitye i maitzitye.
Тебе нужны носовые платки, мыло и маникюрные ножницы.
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube.
Т- -реба еден-ч-ше-- едн--ч-тк--за-заб- и п---а-з--з-би.
Т_ т____ е___ ч_____ е___ ч____ з_ з___ и п____ з_ з____
Т- т-е-а е-е- ч-ш-л- е-н- ч-т-а з- з-б- и п-с-а з- з-б-.
--------------------------------------------------------
Ти треба еден чешел, една четка за заби и паста за заби. 0 Ti -ryeba-yedyen--hy---yel,-ye--- -hyetk- z- za-- i -as-a-za-zabi.T_ t_____ y_____ c_________ y____ c______ z_ z___ i p____ z_ z____T- t-y-b- y-d-e- c-y-s-y-l- y-d-a c-y-t-a z- z-b- i p-s-a z- z-b-.------------------------------------------------------------------Ti tryeba yedyen chyeshyel, yedna chyetka za zabi i pasta za zabi.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube.
Ти треба еден чешел, една четка за заби и паста за заби.
Ti tryeba yedyen chyeshyel, yedna chyetka za zabi i pasta za zabi.
Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik.
Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu.
I tako će ostati još dugi niz godina.
Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna.
Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti.
Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika.
Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena.
To znači da će oko 90% svih jezika nestati.
Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću.
To znači da svaki dan nestane jedan jezik.
Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti.
Engleski je još uvijek na drugom mjestu.
Međutim, broj
native speakera
(izvornih govornika jezika) nije stalan.
Uzrok tome je demografski razvoj.
Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati.
Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik.
Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto.
Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’.
Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike.
Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici.
To će biti hibridni jezici.
Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima.
U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika.
U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika.
Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu.
Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti.
Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici.
Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi.
Spada u zapadnoslavenske jezike.
Češki i slovački su veoma slični.
Razlog tome je zajednička historija oba naroda.
Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama.
Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju.
Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik.
Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika.
Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku.
Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima.
Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika.
Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna.
Ima sedam padeža i četiri roda.
Učenje je ipak veoma zabavno.
Pri tome se otkriva puno novih stvari.